Novi šamar hrvatskom pravosuđu stigao je početkom travnja iz Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je donio presudu u korist Josipa Matanovića, osuđenog za primanje mita u aferi Maestro. On je tužio Hrvatsku jer je smatrao da mu je povrijeđeno pravo na pošteno suđenje, konkretno da je dokazni materijal prikupljen prisluškivanjem nezakonito pribavljen. Riječ je o trećoj takvoj presudi na tom sudu u samo pola godine. Matanovićev odvjetnik Branko Šerić u razgovoru za tportal otkrio je razmjere nepravde unutar pravosudnog aparata i to kako bi odluke iz Strasbourga mogle utjecati na ostale procese
Josip Matanović, nekadašnji potpredsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), 'pao' je prije deset godina u do tada najvećoj antikorupcijskoj akciji nazvanoj Maestro. 2009. osuđen je na 11 godina zatvora, u kojem se nalazi i danas. Riječ je o jednom od rijetkih korupcijskih procesa koji je doveden do kraja, a u kojem je osuđenik dobio prilično visoku kaznu zatvora.
Hrvatska, tada na glasu kao visokokorumpirana, tom je akcijom Europskoj uniji morala pokazati da je spremna boriti se protiv anomalija pa je Matanovića s kolegama, također potpredsjednicima HFP-a, Ivanom Gotovcem i Robertom Pešom, tadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić nazvao 'trima tenorima', što se svidjelo i ondašnjem predsjedniku Stjepanu Mesiću koji je frazu o 'tenorima' i 'maestru' objeručke prihvatio. Kasnije je Ustavni sud dokazao da su im time prekršena prava.
Dokazi protiv Matanovića temeljili su se na prisluškivanju za koje je sada sud u Strasbourgu zaključio da je izvršeno temeljem nedovoljno obrazloženih sudskih naloga. Matanovićev odvjetnički tim na čelu sa Šerićem pokušao je u Strasbourgu dokazati i kako su inkriminirajuće snimke nastale zbog agenta provokatora koji ga je zapravo navukao na tanak led. Tu pritužbu obrane Sud za ljudska prava nije uvažio.
Prije ove odluke, krajem prošle godine, stigle su još dvije - Bašić protiv Hrvatske i Dragojević protiv Hrvatske - kojima je RH također izgubila spor i to zbog prisluškivanja.
Koji je sukus presude suda u Strasbourgu u slučaju Josipa Matanovića?
Tužba protiv presude Ustavnog i Vrhovnog suda svodila se na to da smo predlagali sudu u Strasbourgu da utvrdi kako je došlo do materijalnih i proceduralnih pogrešaka: da je korišten agent provokator, da je zbog toga došlo do počinjenja kaznenog djela te da su mu povrijeđena ljudska prava jer su najviši dužnosnici govorili o 'tenoru' u Hrvatskom fondu za privatizaciju tijekom istrage i kasnije. Došlo je do selektivnog odlučivanja o tome što će se od dokaza izvesti tijekom postupka. U Strasbourgu je uvažena naša pritužba na kvalitetu naloga suca istrage za prisluškivanje i praćenje. Zaključili su da su nalozi loše napisani i da je obrani trebalo dati uvid u kompletan dokazni materijal. DORH je zadržao dvije trećine CD-ova i ne znamo što se nalazi na njima.
vezane vijesti
Ovo je do sada treći slučaj na tom sudu da je Republika Hrvatska izgubila u korist osuđenika zbog prisluškivanja tijekom istrage. Znači li to da sud ne odobrava takve metode ili da sudski nalozi nisu adekvatno obrazloženi? Hoće li još jedna presuda imati utjecaja na domaće procese?
Greške se kod nas događaju od starta jer obrana nema jednakopravan položaj ni tijekom istrage, a kasnije i preko prvostupanjske, pa drugostupanjske odluke, nažalost i preko Ustavnog suda. To će imati reperkusija na buduće postupke. DORH će morati dostaviti sudu kompletan materijal koji prikupi tijekom postupka. Ne može DORH odlučivati o onome što je bitno.
Znači li presuda iz Strasbourga automatski ponavljanje postupka u Hrvatskoj?
Kada je povrijeđeno načelo iz članka 6. o pravičnosti sudskog postupka, to mora biti osnova za ponavljanje postupka. Kada prođe protek roka u kojem jedna strana ima pravo na pravni lijek, tražit ćemo obnovu postupka.
Kada očekujete da bi se u ovom slučaju to moglo dogoditi?
Ako ne bude žalbi, onda tijekom ljeta. Čeka me veseo godišnji odmor.
Josip Matanović jedan je od rijetkih koji je zbog primanja mita pravomoćno osuđen i to na nemalu zatvorsku kaznu. Ostali, nazovimo ih tako, veliki slučajevi padaju, traju godinama, vraćaju se na početak... Zašto?
Zbog toga što je istražni postupak u rukama jedne od stranaka, tj. USKOK-a. Obrana vrlo kasno dobije uvid u spis, kasno počinje participirati, sudovi omalovažavaju odvjetničku istragu, ne znamo što se događa u spisu osim kada dobijemo pravo na uvid, a nalazi li se sve u njemu, možemo samo nagađati o tome. Događa se da istražni postupak bude necjelovit pa tek na raspravi, kada se slušaju obje strane, dolazi do toga. Sve to dugo traje, a s druge strane ako sudovi zaobiđu prava obrane, u tome arbitrira drugostupanjski, u konačnici sud u Strasbourgu koji to ne odobrava.
Riječ je o nejednakosti oružja i to je, ako ništa drugo, protivno Ustavu. Očekujete li da će se išta promijeniti nakon ovih presuda?
Kao odvjetnici smo se očitovali, medijski istupamo zbog toga, borimo se za jednakost oružja. Zašto nam ne odobravaju izvođenje dokaza? Ne znam i zakonodavac tu treba intervenirati.
