Koje je autohtono hrvatsko jelo? Pitanje je to koje si postavljaju mnogi turisti nakon što ih u hrvatskim turističkim odredištima zapuhne miris prženih lignji, ćevapa ili kebaba. Ministar turizma se nada da ćemo do kraja godine ipak imati odgovor na to pitanje
Ključni umovi hrvatskog turizma, na čelu s ministrom Damirom Bajsom, shvatili su da strani turisti posljednjih godina na listu prioriteta, kada odabiru destinaciju, stavljaju i gastroponudu potencijalnog odredišta. Iako je pohvalno to da se na najvišoj razini počelo raditi na brendiranju hrvatskih autohtonih jela, teško se oteti dojmu da je ta inicijativa pomalo zakašnjela. Sunce i more nisu dovoljni, i to već dulje vrijeme.
Na današnjoj presici ministar Bajs otkrio je da od veljače Ministarstvo zajedno s Cehom ugostitelja Hrvatske obrtničke komore radi na brendiranju hrvatske autohtone enogastronomske ponude. 'Hrvatska zasniva jedan dio turističke ponude na kvaliteti hrane i pića. Tako nas percipiraju i strani gosti', ustvrdio je Bajs i istaknuo da je zbog toga osnovano i povjerenstvo za brendiranje.
Ministar je bio vrlo tajnovit, ne želeći otkriti ni moguća jela koja će se naći na tom popisu, ali ni način na koji će se projekt provesti. Restorani koji će posluživati jela što će se naći na popisu mogli bi nositi posebne oznake i provoditi projekt uz poticaje državnih tijela.
Istaknuo je da je prepoznatljivost hrvatske gastroponude potrebno i reklamirati. No ove je godine ta stavka, očito, zaboravljena, jer ni u jednom promotivnom turističkom spotu, a ni na plakatima, nije istaknuta ponuda hrvatskih jela ili pak namirnica. Imamo mi druge atribute…
Najbolju promidžbu Hrvatskoj dali su kuhari koji su na nedavnom natjecanju u Istanbulu osvojili 12 medalja. Kuhali su koristeći isključivo domaće sastojke, što dokazuje i priča da su pobjedničku janjetinu, mariniranu tri dana, vozili u kombiju od Hrvatske do Turske.
'Ljubav ide kroz želudac, a ovi kuhari pružaju ljubav turistima', ustvrdio je predsjednik Ceha ugostitelja Zlatko Puntijar.
