Nakon što se zbog katastrofalnih požara u Dalmaciji u javnosti podigla prava bura oko toga tko je odgovoran za postojeće stanje, mnogi su se, uključujući predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, zapitali zašto vojska nije ranije izašla na teren i pomogla u gašenju požara, što je u konačnici rezultiralo najavljenom ostavkom ministra obrane Damira Krstičevića.

Predsjednica je najavljenu Krstičevićevu ostavku ocijenila neprihvatljivom, dodajući kako je vojska odradila jako dobar posao. Ministrovu ostavku nije prihvatio ni premijer Andrej Plenković.

Krstičević je, podsjetimo, tijekom pojašnjenja zašto daje ostavku naglasio kako zahtjev za angažman vojske daje glavni vatrogasni zapovjednik te kako se tek na njegov zahtjev angažira vojska. Ministar je kazao da je s načelnikom Glavnog stožera OSRH, generalom zbora Mirkom Šundovom, stavio 100 vojnika u pripravnost i angažirao ih u trenutku u kojem je to bilo najpotrebnije.

'Predsjednica je vrhovna zapovjednica i ona je mogla zatražiti angažiranje vojske u svakom trenutku. Vojnici su 'izginuli' spašavajući ono što se spasiti dalo, ali ako nešto nije bilo dobro, neka me smijene', poručio je Krstičević.

Vezano za angažman pripadnika Oružanih snaga na požarištima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, iz MORH-a su poručili kako se, sukladno Zakonu o obrani, Oružane snage Republike Hrvatske u sustavu protupožarne zaštite angažiraju na temelju zahtjeva središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu i spašavanje, ako tijela nadležna za protupožarnu zaštitu ne raspolažu odgovarajućim snagama i sposobnostima.

U daljnjem MORH-ovom pojašnjenju stoji kako je na inicijativu ministra obrane i u suradnji s načelnikom Glavnog stožera OSRH u ponedjeljak 103 pripadnika Hrvatske kopnene vojske iz vojarni iz Knina i Gospića upućeno u vojarnu Sv. Nikola u Splitu, kako bi bili bliže ugroženim područjima i mogli reagirati u skladu s procedurama.

Temeljem usmenog dogovora čelnika Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) i vatrogasnih zapovjednika u Splitsko-dalmatinskoj županiji te u dogovoru s Ministarstvom obrane i OSRH-om donesena je odluka o angažmanu pripadnika Oružanih snaga na požarištima, pa je pedeset vojnika iz vojarne Sv. Nikola prebačeno u Žrnovnicu te su aktivno angažirani u gašenju požara s ostalim civilnim snagama, a preostalih 50 vojnika angažirano je na gašenju požara u četvrtima Kameni i Kila.

Prozivanje vojske u dijelu javnosti, slažu se vatrogasni veterani s iskustvom na upravljačkim pozicijama, nikako ne stoji te upućeni u sustav zaštite itekako znaju kako je nema smisla zazivati kad stvari izmaknu kontroli jer vojska nije obučena za takve situacije i nema potrebnu opremu. Takvo što zna i predsjednica kao vrhovna zapovjednica, koja je i sama potvrdila kako vojnici nisu obučeni, niti imaju opremu kao vatrogasci, već na požarištima djeluju kao ispomoć koja 'naoružana' brentačama kontrolira požarište.

U MORH-u ističu kako oni djeluju u skladu s uputama i zahtjevima koje dobivaju od Državne uprave za zaštitu i spašavanje, koja je nadležna za koordiniranje svih akcija na požarištima, stoga vojska ne može ni izaći na teren sve dok DUZS to od njih službeno ne zatraži i pritom im objasni koliko ljudi trebaju i gdje ih točno treba poslati.

MORH-ove navode u više navrata je potvrdio i DUZS ističući kako su zračne snage Hrvatske vojske od samog početka bile uključene u gašenje, dok kopnena vojska nije ni predviđena za korištenje pri gašenju požara, već samo za zajedničko saniranje terena nakon što se on lokalizira.

DUZS pojašnjava kako je angažiranje pješaštva osposobljavanog do određene razine u obliku Protupožarnih namjenskih organiziranih snaga OSRH iz sastava kopnene vojske predviđeno prvenstveno za zajedničko saniranje požarišta nakon lokaliziranja požara, a ne za izravan 'sudar' s nadolazećom frontom požara u punoj snazi, te radi rasterećenja prethodno angažiranih vatrogasnih snaga, a posebno za čuvanje i sanaciju požarišta.

Zašto pak nije proglašena opća mobilizacija, u DUZS-u ističu kako takvu odluku, prema odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju, može zapovjediti Vlada RH, ali samo u slučaju proglašenja katastrofe, što ovdje nije bio slučaj.

DUZS, također, ističe kako za borbu protiv požara nije dovoljno samo htijenje, već je nužno osposobljavanje, opremanje i uvježbavanje te provjereno združeno djelovanje osposobljenih i unaprijed oblikovanih snaga za gašenje požara. Za njegovo gašenje predviđene su vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva te njihovi pripadnici, a njima se, prilikom gašenja velikih požara na otvorenom prostoru, mogu pridodati namjenski organizirane snage OSRH.