U priopćenju se navodi da se vatrenjača, znanstvenog imena Pterios miles, nastavlja širiti Jadranom jer je ranije potvrđena njena prisutnost u području crnogorskog primorja, Visa, Cavtata, Korčule i Lastova. Iz NP-a upozoravaju da je riječ o invazivnoj ribi otrovnih bodlji te da treba biti oprezan prilikom ribolova. Objašnjavaju i da je otrov termolabilan, odnosno da se može neutralizirati toplinom te da je u slučaju uboda važno odmah mjesto uboda uroniti u vruću vode temperature između 40 i 45 stupnjeva Celzija.

Vatrenjaču je na lokaciji Vranji škoj na 12 metara dubine uočio i fotografirao morski biolog prof. dr. sc. Petar Kružić, redoviti profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Uočena riba dugačka je 16 centimetara, što odgovara veličini mladog primjerka

'Ova riba predstavlja opasnost za ljude samo ako dođemo u dodir s njom, odnosno ako se ubodemo na njezine bodlje. Za sad ne možemo reći da je njezina prisutnost jako velika opasnost za ljude s obzirom na to da nema puno primjeraka. Veći problem je podmorski svijet, odnosno bioraznolikost Jadrana, s obzirom na to da je riba lav dosta proždrljiva i najveća opasnost prijeti našim endemskim malim vrstama, poput glavoča i babice. Srećom Jadran ih ima puno, ali svejedno je velika opasnost kad se pojave ovakve invazivne vrste. Riba lav definitivno se udomaćila u podmorju južnog Jadrana, ovdje je prisutna već nekoliko godina i to će biti sigurno vrsta koja će se upisati na popis vrsta Jadrana i jadranskih riba', ističe Kružić.

Pojava ove vrste u Jadranu iznova dokazuje kako se naše more mijenja i pokazuje kako klimatske promjene vrlo slikovito upozoravaju što nas očekuje u bliskoj budućnosti. Prirodni neprijatelji su joj hobotnice i kirnje, pa je njihova zaštita jedna od mjera za kontrolu širenja. Također, moguć je izlov i konzumacija. Dobra je stvar da je riba lav jestiva, pa se može iskoristiti za hranu, no uz oprez prilikom ulova i čišćenja.