Splitski Općinski sud od danas, nakon punih osamnaest godina 'podstanarstva' u derutnoj bivšoj vojarni na periferiji, ponovno djeluje u samom centru grada. Svečano je otvorena njegova nova zgrada vrijedna 12,4 milijuna eura, velikim dijelom financirana donacijom Kraljevine Norveške
Time je nakon pet godina okončan projekt koji su pratile mnoge kontroverze, pa i jedinstvena situacija u kojoj je Ministarstvo pravosuđa i uprave u jednom trenutku - kada se počela graditi treća etaža novog suda - i službeno dobilo status bespravnog graditelja. Pored toga, isto ministarstvo platilo je globu Gradu Splitu jer za nekoliko stotina zaposlenika suda i još toliko stranaka koje ga svakog dana posjećuju nije osigurano nijedno jedino mjesto za parkiranje. Na svečanom otvaranju ovi detalji uglavnom su se zaobilazili, a ministar Ivan Malenica pohvalio se time da je ovo tek dio budućih velikih investicija u hrvatskom pravosuđu, vrijednih oko 400 milijuna eura, od čega većina odlazi na uređenje budućeg Trga pravde u Zagrebu.
Predsjednik Općinskog suda u Splitu Dražen Maravić s govornice je zahvalio Malenici jer je za ovaj sud učinio 'više nego svi njegovi prethodnici'. U publici je bilo nešto sudaca, ali dominirali su HDZ-ovci: župan, dožupani, saborski zastupnici i ostali. Protokolarno je pozdravljen i gradonačelnik Ivica Puljak. Vjerojatno najzabavnija scena bila je kada se državna tajnica Vedrana Šimundža Nikolić uvukla u pritvorsku jedinicu i iza rešetaka pozirala novinarima, pa im čak i slala poljupce.
Novi splitski sud svojih će 320 zaposlenih, od čega je 68 sudaca i 20 sudskih savjetnika, udomiti u 22 velike sudnice, njih 38 'srednje veličine' i još 24 kabineta. Uređena je i posebna soba za prepoznavanje s dvostrukim staklom, soba za ispitivanje, posebna prostorija opremljena tehnikom i videolinkom za saslušavanje maloljetnika ili osoba kojima se ne smije znati identitet, nekoliko ćelija i slično. Neslužbeno, brojni suci ipak se žale na skučene uvjete - jedva su svi stali u ovu zgradu.
Radi se zapravo o rekonstruiranoj nekadašnjoj robnoj kući Prima Standa, koja je prije gotovo osamnaest godina bila u vlasništvu Željka Keruma, a onda je neobičnom zamjenom, što je odobrila bivša ministrica Vesna Škare Ožbolt, prešla u vlasništvo države, dok je Kerum dobio atraktivnije nekretnine, također u centru Splita.
On je u svojima odmah otvorio hotel, a Prima je ostala zatvorena i propadala je. Općinski sud u međuvremenu je protjeran u udaljenu i prometno vrlo slabo povezanu bivšu vojarnu Dračevac, u ponižavajuće uvjete u kojima je djelovao skoro pa osamnaest godina. Tportal je svojevremeno napravio reportažu s te lokacije.
>>> Sramota na kraju grada: U zapuštenom kokošinjcu splitski suci dijele pravdu u nemogućim uvjetima, vani zmije, unutra štakori
Prije pet godina pojavila se darovnica Kraljevine Norveške, kojom se u većini članica Europske unije financiraju slični projekti u zamjenu za pristup slobodnom europskom tržištu, pa je odlučeno da se tim novcem napokon riješi problem splitskog Općinskog suda. Nekadašnja robna kuća formalno je 'rekonstruirana' po projektu Jerka Rošina, no zapravo je sravnjena sa zemljom i ostavljen je tek jedan simbolični betonski stup kao dokaz da se nije radilo o novoj gradnji, nego o obnovi, kako se ne bi pojavio problem oko građevinskih dozvola.
Ali u samom procesu ipak je zaključeno da neće biti dovoljno prostora za sud, stoga je odlučeno da se zgrada poveća za jednu etažu. I potom dolazi do otkrića da je građevinska dozvola za taj zahvat zatražena, ali ne i izdana, pa je na teren izašla građevinska inspekcija i zaključila da je Ministarstvo pravosuđa i uprave postalo bespravni graditelj. Radovi su privremeno zaustavljeni, a nakon izdavanja dozvole ipak nastavljeni, da bi početkom prošle godine napokon bili dovršeni. Trebalo je proći još skoro godinu dana da se nova zgrada opremi namještajem.
Cijela ova saga, dakako, dovela je i do poskupljenja: s prvotne procjene od 40 milijuna kuna (oko 5,5 milijuna eura) cijena novog splitskog suda narasla je na 12,4 milijuna eura. Osim njega, Splićani će sasvim sigurno dobiti velike prometne gužve te dodatni deficit mjesta za parkiranje u strogom centru grada.