Zakonom se poštuje forma a ne sadržaj, ne može biti rješenje da se cijela odgovornost prebacuje na posvojitelje, da moraju sakupiti još jedan pečat, kazala je Anka Mrak Taritaš (GLAS) u raspravi o dopunama Zakona o međunarodnom privatnom pravu kojima se uređuje područje međudržavnog posvojenja djece iz trećih država.

Koliko pečata posvojitelji trebaju sakupiti i koji je zadnji, da bi dokazali legalnost strane sudske odluke o posvojenju djeteta, zanimalo je zastupnicu.

Prvi pečat i potpis je od strane predsjednika suda kojim jamči za presudu svog suda, potom ide pečat Ministarstva pravosuđa i Ministarstva vanjskih poslova i na kraju naše veleposlanstvo zajedno s veleposlanstvom treće države daju nadovjeru, pojasnila je postupak pune legalizacije državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Vedrana Šimundža Nikolić.

Naglasila je da se na taj način želi ojačati zakonodavni okvir koji regulira postupak priznanja stranih sudskih odluka o posvojenju i time će se povećati pravna sigurnost kod međunarodnih posvojenja.

Martina Vlašić Iljkić (SDP) rekla je kako je od ministarstva očekivala sveobuhvatnije rješenje međudržavnih posvojenja. "Izmjena jednog članka očito nije dovoljna, legalizacija odluke je i dalje na posvojiteljima i država ne želi preuzeti odgovornost i pomoći posvojiteljima”, ustvrdila je.

Damir Bajs (Klub Fokus i Refomisti) naglasio je da bi provjera autentičnosti dokumentacije kod posvojenja trebao biti temelj i smatra da bi svaki dokument na temelju kojeg hrvatski sudovi donose odluke trebao biti ovjeren od naših diplomatskih predstavništva.

Uvjet da sudovi traže putem diplomatskih predstavništva provjeru autentičnosti stranih presuda i odluka bio bi teško ostvariv i odugovlačio postupke jer komunikacija s trećim državama često ostaje bez odgovora, odgovorila je Šimundža Nikolić.

Marko Milanović Litre (Suverenisti) drži da postupke ne treba ubrzati jer se radi o interesima djece i provjera bi trebala biti rigorozna.

Romana Nikolić (Socijaldemokrati) smatra pak da se predloženim minimalnim izmjenama neće ni kontrolirati niti nadzirati posvojenje kao ni ojačati institut posvojenja iz trećih zemlja.

Dopunama zakona, koje će Hrvatski sabor donijeti u hitnom postupku, uređuje se i da posvojitelji moraju biti upisani u Registar potencijalnih posvojitelja u Hrvatskoj. Osim toga, svatko tko se odluči posvajati dijete iz države koja nije potpisnica Konvencije o zaštiti djece dužan je u suradnji s hrvatskim tijelima informirati o državi u kojoj misli posvojiti dijete, navela je državna tajnica.