Uđite danas u prodavaonicu, banku ili državnu ustanovu, i smrznut ćete se odmah. Vani vrućina raste prema +40, a uredi i šalteri ledeni su kao škrinje. Ponove se takvi nagli prijelazi često dok obilazimo ustanove, plaćamo račune i kupujemo. Stručnjaci kažu da se ne smijemo šaliti s klimatizacijskim uređajima, jer nas mogu stajati zdravlja
Tijekom ljetnih sparina najgore je kronično oboljelima od bolesti srca i krvnih žila, jer ishod izlaganja vrućinama može biti srčani ili moždani udar. Zato kronični bolesnici ne bi trebali izlaziti na sunce i vrućinu, već se odmarati u umjereno rashlađenom prostoru i piti dovoljno tekućine.
U previše klimatiziranim prostorijamamožemo isušiti sluznicu nosa, oslabiti obrambenu funkciju i funkcijupročišćavanja udahnutoga zraka, pa olakšati prodor uzročnika bolesti uniže dišne putove. Previše klimatiziranosti može izazvati začepljenost icurenje iz nosa, kihanje, crvene oči i natečene očne kapke. Zrak izneredovito održavanih klima-uređaja može biti opasan jer je čestomikrobiološki loše kvalitete, a ponekad i neugodnog mirisa, što kod ljudimože dovesti do neugodnih reakcija, kroničnih bolova u kralješnici i'sindroma bolesne zgrade'.Šteta od klima-uređaja
'Rashlađeni prostori vrlo su ugodni u danima kad se asfalt topi, ali nisu potpuno rješenje, jer klima-uređaji mogu samo ublažiti, ali ne i potpuno otkloniti utjecaj vremenskih prilika.
Bolesnicima s kroničnim srčanim i plućnim tegobama boravak u kondicioniranom prostoru može donekle ublažiti nepovoljan utjecaj vrućine i sparine, gdje se može kontrolirati temperatura i vlažnost zraka, iako nisu samo temperature odgovorne za nepovoljan utjecaj vremenskih prilika na organizam. Smatra se da je kod bolesnika s krvožilnim smetnjama, kao i kod mnogih drugih, poremećen tjelesni termoregulacijski mehanizam.
Međutim, ne treba se zavaravati da će klima-uređaj biti korisniji ako bolje hladi. Za preosjetljivi termoregulacijski mehanizam podjednako je štetna prevelika razlika između vanjske temperature i one u prostorijama, stoga ne bi smjela biti veća od sedam do sedam stupnjeva.
Najprimjerenija je vlažnost zraka od 50 posto, dok klima-uređaj treba podesiti tako da polako ispušta hladan zrak, a ne propuhuje. Izravne mlazove hladnog zraka svakako treba izbjegavati, ma kako se činili ugodnima', upozorila je doktorica Barišin.
Tijekom korištenja klima-uređaja vlažnost treba biti između 40 i 60 posto, brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s, a u toplom razdoblju temperatura prostorije može biti najviše sedam stupnjeva Celzija niža od vanjske temperature.
Ne smijemo pretjerati s korištenjem klima-uređaja na radnom mjestu (pogotovo u uredima) jer to može uzrokovati prehladu, bolove i ukoćenje vrata ili leđa. Zrak ne smije puhati direktno prema nama, pogotovo ne u glavu, jer tako uzrokujemo glavobolje, upale sinusa, uha i očiju, učestale infekcije dišnog sustava i psihički zamor.
Ana Šijaković, stručnjakinja Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, upozorava da su najnovijim Pravilnikom o zaštiti na radu propisani minimalni zahtjevi i u vezi temperature, vlažnosti i brzine strujanja zraka. Vrijede ista pravila koja preporučuje i HZJZ
'Ovim pravilnikom propisano je i kako upotrebljavati klima-uređaje. Ako se u toplom, ljetnom razdoblju koriste uređaji za klimatizaciju, razlika između vanjske i unutarnje temperature u pravilu ne bi trebala biti veća od sedam stupnjeva Celzija, a preporučena relativna vlažnost od 40 do 60 posto.
Ako klima-uređaji ne postoje, potrebno je poduzimati druge odgovarajuće mjere za smanjenje temperature zraka u prostorijama', zaključila je Šijaković
