Situacija je mnogima pobudila sjećanje na migrantsku krizu iz 2015. godine, ali Europska unija je ovog puta mnogo zatvorenija i ne dočekuje migrante otvorenih ruku kao prije pet godina, kad im je njemačka kancelarka Angela Merkel poželjela dobrodošlicu. Štoviše, sve više govori se o mogućnosti da europske zemlje pošalju vojsku na granicu između Grčke i Turske radi njihova zaustavljanja.

Upitan kako u tome vidi ulogu vojske članica EU-a na granici, visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je: 'Nadam se da nećemo morati angažirati vojsku.'

Zbog nastale situacije, u kojoj se žestoko brani prodor migranata preko grčke granice dalje u Europu, likuje mađarski premijer Viktor Orban.

'Najavili smo politiku protiv muslimanske migracije', kazao je Orban u srijedu na sastanku Višegradske skupine, referirajući se na žicu na mađarsko-srpskoj granici izgrađenu tijekom migrantske krize 2015.

Aktivist za ljudska prava Gordan Bosanac, na upit je li Orban u pravu, odnosno je li njegov tvrd stav prema izbjeglicama i migrantima pobijedio i postao temeljni način gledanja na migrantsku problematiku u Europskoj uniji, kaže da na prvi pogled izgleda kao da je pobijedila Orbanova politika žice i zidova.

'Ali europski birokrati više su kapitulirali pred strahom od jačanja ekstremne desnice u Europi, koju hrane Orbanove iliberalne politike, nego prema samim ljudima koji bježe od ratova i siromaštva. Ljudi ovdje ponovno ispadaju kolateralna žrtva', smatra Bosanac te naglašava da se EU nije znao nositi s klipovima koje joj pod noge baca Orban, bilo oko migracija, bilo oko vladavine prava - i to je trenutno najveći poraz europske politike.

Dozvolili su, ističe aktivist, da Orban - koji je puno veća opasnost za EU nego ljudi u bijegu - ispadne u pravu.

'To je i posljedica trenutnog funkcioniranja sustava EU-a, u kojemu jedan troublemaker može maltretirati većinu članica', smatra Bosanac.

Je li iliberalno načelo, koje promovira Orban, onda pobijedilo liberalno unutar Europske unije, pitamo ga.

'Ne vjerujemo da je iliberalna pobijedila nad liberalnom idejom jer ako se to dogodi - više uopće neće biti Europske unije. Meni je veći problem to što ljudi koji trenutno vode EU nemaju viziju ni hrabrost učiniti Uniju uistinu demokratskom, više ravnopravnom i u službi njenih stanovnika. Prvi potezi institucija EU-a većinom su floskule - bez jasnih poteza', poručio je Bosanac.

Joško Klisović također ne smatra da je pobijedila Orbanova politika žice i vojske na granici, ali kaže da je problem to što Europska unija nije dala odgovor na to kako se nositi s masovnim migracijama.

'Ne govorim o pojedinačnim migracijama kada ljudi dođu vlakom ili avionom na granicu te zatraže migrantski status, već o masovnim migracijama kada tisuće i tisuće ljudi odjednom krenu. Europa nije donijela dovoljno jasan i definiran stav o tome hoće li onemogućiti ulazak migranata u naše zemlje, na područje Europske unije, i pretvoriti Europu u tvrđavu ili će se poštovati europski zakoni i zakoni zemalja članica koji tim ljudima daju određena prava', poručio je Klisović.

Klisović smatra da je potrebno razdijelili ilegalne od legalnih migranata, a za što je potrebno procesuirati svaku osobu, što iziskuje vrijeme i novac. Ali ako je Europa utemeljena na načelu vladavine prava, onda procedure koje je sama donijela mora provoditi ili ih promijeniti.

Priče o vojsci na granici, što je mogućnost koju je najavio i hrvatski premijer Andrej Plenković, smatra pokušajem umirivanja europske javnosti kako bi se dobio dojam sigurnosti i toga da se primjenjuje zakon.

Klisović je mišljenja da vojska nema što raditi na granicama.

'Vojska ima druge prerogative od policije, brani vas od neprijatelja koji napada i zbog toga je opremljena drugom vrstom opreme. Vojska može biti korisna kao logistika, međutim vojska se spominje da se javnost umiri te da zna kako će sigurnost i dalje biti na visokoj razini', kaže nam Klisović te se pita što će se dogoditi ako stotine tisuća ili milijun ljudi dođe na europske granice - što će tada biti ako pošaljete vojsku na granicu i kakvu ćete im zapovijed dati.

Međutim tijekom posjeta Austriji i predsjednik Zoran Milanović rekao je da se situacija promijenila i da ne zna kako bi danas reagirao kao premijer. Nije odbacio mogućnost opciju slanja vojske na granicu. Milanović je, podsjetimo, tijekom migrantske krize 2015. godine bio premijer te je provodio politiku propuštanja migranata prema zapadu.

Klisović kaže da je jedina stvar koja se promijenila pozicija Njemačke te nema više dobrodošlice kakva je bila 2015. godine. 'Samo se to promijenilo, drugo je ostalo isto. Ne vidim da se drugo puno promijenilo i ne vidim da je pobijedila Orbanova politika', poručio je.

SDP-ovac smatra da Hrvatska kao predsjedateljica Vijećem Europske unije mora isforsirati zajednički stav Europske unije o postupanju prema masovnim migracijama jer nemamo luksuz, kao Švedska, Irska ili Belgija, donošenja neoperativnih odluka.

'Morat ćemo donijeti operativne odluke, kao i Grčka, o tome što ćemo s migrantima na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom ili Crnom Gorom. Što ako se pojave u velikom broju?' kazao je Klisović, navevši da se zbog toga moraju utvrditi zajedničke europske procedure.