Hrvatski centar za razminiranje za 2011. godinu najavljuje razminiranje pet i pol četvornih kilometara minskih sumnjivog područja u Osječko-baranjskoj županiji, što je daleko manje od ovogodišnjeg i lanjskog rezultata
U toj istočnoj, minama najzagađenijoj županiji, lani je razminirano i nesumnjivim proglašeno gotovo dvadeset četvornih kilometara, a do studenoga ove godine razminirano je 16 četvornih kilometara.
'Ovu godinu u Osječko-baranjskoj županiji zaključit ćemo s gotovo jednakim uspjehom kao i lani', ustvrdio je ravnatelj HCR-a Zdravko Modrušan na današnjem sastanku sa osječko-baranjskim županom Vladimirom Šiljagićem
Prema prijedlogu plana koji bi Vlada trebala usvojiti do početka slijedeće godine u Osječko-baranjskoj županiji 2011. godine radovi na razminiravanju trebali bi se odvijati u 13 općina i gradova. Kao i prema dosadašnjim planovima HCR-a, prioritetne su poljoprivredne površine i područja uz naselja.
Tako su opsežni radovi predviđeni za općine Bilje (koja je i najzagađenija minama u županiji) gdje će se čistiti područje od Kopačeva do stare Drave, šume oko Darde, Petlovca i Jagodnjaka, područje od Tenje do Nemetina kod Osijeka, od Sarvaša do Drave, Šodolovci, poljoprivredne površine u Paulin Dvoru, polja od Antunovca do Osijeka, sve oranice od Draža do granice s Mađarskom, glavni dravski nasip u Donjem Miholjcu, šume oko Belišća, u Vladislavcima i Ernestinovu. Većina novca osigurava se i dalje iz državnog proračuna, a manji dio od donatora i to iz Japana, SAD-a i Njemačke.
'Ostvarenja prošlih godina zaista su bila impresivna, ali ovih pet i pol četvornih kilometara nikako mi se ne sviđa', naglasio je župan Šišljagić. Temelj razvoja županije su, kazao je, poljoprivreda i agroturizam, a napretku ovih gospodarskih grana uvelike može pomoći brže razminiranje. Modrušan je dodao da HCR-ovom planu treba dodati plan Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda te da bi se ukupna površina planirana za razminiranje u 2011. godini tada mogla popeti na 11 četvornih kilometara.
U županiji je trenutno minirano i minski sumnjivo ukupno 146 četvornih kilometara. Većinom su to šume i poljoprivredne površine, a dio se nalazi i u teže pristupačnom močvarnom dijelu Kopačkog rita.
Prema dosadašnjim cijenama, razminiranje preostalog područja u županiji koštat će oko milijardu i pol kuna. Modrušan i Šišljagić dogovorili su se da će županiji i HCR zajednički tražiti sredstva i od Europske unije, jer je Hrvatska uvrštena u europsku strategiju razminiranja, na lanjski zahtjev Osječko-baranjske županije. Na dio sredstava računaju i od zaklade Hrvatska bez mina, na čelu s predsjednicom Đurđom Adlešić, koja uskoro u Zagrebu otvara ured.
Razminiranju bi mogla pomoći i nova odredba koju HCR predlaže u novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu prema kojoj se predviđa mogućnost da koncesionar na državnom zemljištu, nakon što ga razminira, ima pravo na povrat novca od države u skladu s mogućnostima iz državnog proračuna.