Potpredsjednik SDP-a Ranko Ostojić u četvrtak je očitovanje Ustavnog suda o objavi i emitiranju spota Ministarstva rada i mirovinskog osiguranja o mirovinskoj reformi ocijenio kompromisnim te smatra da Sud, zbog toga što se nije decidirano odredio, narušava povjerenje u vlastitu institiciju
'Od Ustavnog suda očekuješ da kaže - to je ili nije dopušteno', rekao je Ostojić te dodao kako mu je žao što mora reći da očitovanjem - u kojem istodobno jedno kažu, ali i zadržavaju nekakvu rezervu - 'narušavaju povjerenje u vlastitu instituciju'.
vezane vijesti
'Uvijek očekujemo da će biti donijeto neko rješenje koje bi trebalo biti ispravno, pravično, s obzirom da se radi o sudu. A vi znate razliku između pravde i pravice. Savršeno je jasno da su takva kompromisna rješenja, kakva daje Ustavni sud, sasvim suprotna ulozi koju bi taj sud trebao imati', ocijenio je Ostojić na konferenciji za novinare u sklopu kampanje za europarlamentarne izbore.
Ostojić smatra da Ministarstvo rada i mirovinskog sustava svojom medijskom kampanjom o mirovinskoj reformi, koristeći novac poreznih obveznika, agitira protiv održavanja referenduma za koji potpise skupljaju sindikalne središnjice. 'Bez obzira na to što je stav Ustavnog suda da je to dozvoljeno, ja sam sklon reći da to što je dozvoljeno ne znači da se mora raditi', ustvrdio je.
Ustavni sud u očitovanju objavljenom u četvrtak navodi da mu nisu predočeni nikakvi dokazi koji bi ukazivali na to da su Vlada ili Ministarstvo korištenjem proračunskih sredstava iii na drugi način grubo kršili pravila demokratske procedure, odnosno postupali na način koji faktično dokida ili ozbiljno narušava pravo građana na izjašnjavanje o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma.
Također, Ustavni sud u očitovanju navodi kako - iako je očito da je medijska kampanja promoviranja cjelovite mirovinske reforme započela znatno prije početka razdoblja prikupljanja potpisa građana o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma - činjenica da se treća faza te kampanje vremenski poklapa s početkom prikupljanja potpisa ukazuje na to da ta faza kampanje nema isključivo informativnu svrhu upoznavanja građana s učincima mirovinske reforme, već je jednim dijelom motivirana referendumskom inicijativom i usmjerena uvjeravanju građana da bi podržavanjem inicijative doveli u pitanje one aspekte reforme koje Vlada smatra poželjnima iii neophodnima.
