Izmjenama Zakona o prebivalištu Hrvatska vlada evidenciju želi uskladiti sa stvarnim stanjem. Zato će iz evidencije prebivališta na teritoriju Republike Hrvatske biti izbrisane osobe za koje se utvrdi da ne prebivaju stvarno na prijavljenoj adresi.

Ta bi odredba, prema nekim stranačkim procjenama, oko 90.000 bosanskohercegovačkih Hrvata mogla natjerati da se opredijele za prebivalište u Hrvatskoj. Razloga je mnogo, a socijalna dimenzija je izraženija od političke, posebno u bosanskohercegovačkim područjima koja gravitiraju Hrvatskoj, kaže novinar iz mjesta Višići kod Čapljine Emil Karamatić.

Zabrinutost u graničnim područjima BiH

'Još od bivše države veliki broj ljudi iz pograničnih dijelova BiHje imao zaposlenje u Republici Hrvatskoj, a tako je i danas. Mnogi su iz pograničnih dijelova BiH upisivali svoju djecu u škole u Hrvatskoj, a nije mali broj onih, ne samo Hrvata, iz BiH koji su kupili i nekretnine u Hrvatskoj', kaže Karamatić.

Za Hrvate koji su izbjegli iz BiH, a još im nije osigurana obnova porušenih domova, postoji opasnost da bi, odrekavši se jednog od prebivališta, veliki broj njih mogao ostati bez svojih prava kad je u pitanju imovina, ističe predsjednik Kluba Hrvata u Vijeću naroda Republike Srpske Tomislav Tomljanović.

Izbjeglim Srbima veća prava nego bosanskohercegovačkim Hrvatima?

'Ja se iskreno nadam da se promjene hrvatskog Zakona o prebivalištu neće odnositi na građane prognane iz BiH koji još nisu ostvarili svoje pravo u vezi s obnovom objekata, a to pravo ne mogu ostvariti ako ne podnesu zahtjev za povratak sa osobnom dokumentacijom iz BiH', kaže Tomljanović.

Ono što bosanskohercegovačke Hrvate dodatno zabrinjava jest činjenica da se u navedenom Nacrtu zakona veća prava daju Srbima izbjeglim iz Hrvatske koji su utočište našli u BiH jer se njima ostavlja mogućnost da 'konzumiraju dvije države', tvrdi politički analitičar Pejo Gašparević.