Jedna mala razmirica narušila je visoku suglasnost između Mostova i HDZ-ova reformatorskog promišljanja hrvatske budućnosti. Dogodilo se to u petak prilikom treće runde pregovora na temu zaštite okoliša. Nakon sastanka na Trgu žrtava fašizma novinarima je kratko, bez iznošenja previše pojedinosti, rečeno da je kamen spoticanja bio otpad. Gdje su se pregovaračima pogledi razišli, tportal je otkrio, pod uvjetom anonimnosti, jedan od sudionika tog dinamičnog sastanka
Naš sugovornik tvrdi kako su po pitanju zaštite okoliša programi Mosta i Domoljubne koalicije vrlo kompatibilni no da im se mišljenja razilaze na temu gospodarenja otpada. Ekipa iz Mosta je protiv gradnje centara za gospodarenje otpadom, a HDZ nije.
Predstavnici Mosta, tvrdi naš sugovornik, zalažu se za hitnu uspostavu tzv. koncepta zero waste (politika 'bez otpada') koji bi se trebao ostvariti kroz intenzivne mjere smanjenja količine nastanka otpada, njegove ponovne upotrebe i recikliranja. Ovaj idealni koncept bez otpada isključuje potrebu za daljnjom gradnjom centara za gospodarenje otpadom, no to u hrvatskom slučaju automatski znači i jedan veliki problem koji bi nas mogao skupo koštati. Hrvatska se, naime, tijekom pristupnih pregovora s Europskom unijom odlučila upravo za model centara za gospodarenje otpadom, čija gradnja debelo kasni. Od 13 planiranih tek su dva izgrađena pa ćemo - ako nastavimo ovim tempom - već za tri godine biti suočeni s plaćanjem basnoslovnih penala Europskoj komisiji koji dnevno mogu doseći iznose od nekoliko desetaka tisuća eura.
Za razliku od Mostove politike bez otpada, Domoljubna koalicija, tvrdi naš sugovornik, upravo zbog ugovorenih obveza iz pristupnih pregovora paralelno s konceptom zero waste zagovara i ubrzanu izgradnju centara za gospodarenje otpadom koji se u visokom postotku financiraju iz fondova Europske unije. HDZ-ovi pregovarači, objašnjava naš sugovornik, zalažu se za ubrzanu primjenu većine mjera sadržanih u konceptu zero waste, od primarnog razdvajanja otpada preko njegove reciklaže i ponovne upotrebe.
'Tijekom prošlotjednih pregovora obje strane značajno su približile svoje stavove, dok je utvrđivanje potrebnog vremena za ostvarenje pojedinog cilja ostao donekle jedini kamen spoticanja o kojem su se dogovorili dodatno usuglasiti u daljnjim razgovorima', otkriva naš sugovornik.
Kao primjer visoke suglasnosti oko predloženih reformskih mjera navodi kako su se Mostovi i HDZ-ovi pregovarači složili u pogledu dosadašnjih nelogičnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš, nužnosti uspostave kvalitetnog informacijskog i inspekcijskog sustava okoliša. Također su se, kaže, složili da bi konačno (prvi put u Hrvatskoj) sve što je ključno za zaštitu okoliša trebalo biti pod kapom jednog ministarstva. 'Dosadašnje vlade bile su ustrojene na način da je veći dio okoliša bio integriran u istoimeno ministarstvo, dok su, primjerice, vode bile u nadležnosti ministarstva poljoprivrede. Takav razlomljen sustav upravljanja nerijetko je bio uzrokom vrlo usporenih postupaka realizacije raznih projekata, podvojenih nadležnosti raznih inspekcija i slično', uvjerava nas sugovornik.
Podsjetimo, na spomenutim pregovorima glavni pregovarač Mosta bio je novoizabrani saborski zastupnik dr. Slaven Dobrović s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, dok je stavove Domoljubne koalicije branio dr. Mario Šiljeg s Geotehničkog fakulteta, koji je svojevremeno obnašao i dužnost ravnatelja Agencije za zaštitu okoliša.
Osim zaštite okoliša, na programu treće runde pregovora u petak se razgovaralo i o poljoprivredi te energetici.
