Na fotografijama minhenske sudnice u kojoj je danas izrečena presuda Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču može se na zidu vidjeti križ. Zato smo saznali kakva je situacija s vjerskim simbolima u javnim institucijama u Bavarskoj koja je po tom pitanju različita u odnosu na ostatak Njemačke
Njemački Ustavni sud je 1995. donio jednu od svojih najpoznatijih odluka, tzv. Kruzifix-Beschluss ili presudu o raspeću. Suci iz Karlsruhea zaključili su kako su dijelovi bavarskog pravilnika o školstvu iz 1983. godine protuustavni te su proglašeni ništavnim. Bavarska je, naime, tužena zbog toga što je propisala da se u svim učionicama trebaju na zidove objesiti križevi ili raspeća te se presuda Ustavnog suda smatra jednom od najvažnijih kada je riječ o odnosu države i Crkve u Njemačkoj.
No, iako je ta odluka imala snažnu simboličnu važnost, te izazvala i oštre reakcije Katoličke Crkve i u Bavarskoj od Drugog svjetskog rata vladajuće stranke CSU, u praksi se nije mnogo toga promijenilo. Bavarska je poznata kao katolički dio Njemačke što ju je uvijek izdvajalo u odnosu na protestantski sjever države, a svojedobno je i potaknulo glasovitog njemačkog kancelara Otta von Bismarcka na pokretanje Kulturkampfa protiv utjecaja Vatikana u Njemačkoj.
Bavarska je vlada do kraja 1995. donijela novi pravilnik, u kojem je propisala križeve u učionicama na temelju 'posebnog povijesnog i kulturnog određenja Bavarske', a na bavarskim su sudovima kasnije propali svi pokušaji da se takva odluka opozove. U svakom slučaju, i danas je praksa u Bavarskoj da se u školama i ostalim javnim institucijama, što uključuje i sudove, na zidove postave katolički križevi.
U ostatku Njemačke, s protestantskom tradicijom, to baš i nije uobičajeno.