Otočne države koje bi zbog dizanja razine mora mogle biti izbrisane s lica Zemlje optužile su u četvrtak bogate zemlje da nemaju osjećaj za razmjere klimatske krize, dok maratonski UN-ov samit u Madridu ulazi u završnu fazu.
Dvotjedni pregovori pod povećalom su javnosti ne bi li se uočio bilo kakav znak da su vlade spremne osnažiti Pariški sporazum iz 2015., tako što bi se obvezale na ambicioznije smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova iduće godine.
No, dok se približava kraj skupa u petak, zemlje koje se bore s poplavama, sušama i uraganima kažu da industrijalizirane zemlje ne žele nužan kompromis da bi napredovali složeni pregovori o financijskoj pomoći i trgovini ugljičnim dioksidom.
Simon Stiel, ministar zaštite okoliša Granade koja je članica Saveza malih otočnih država, upozorava na veliki jaz između izražavanja zabrinutosti brojnih zemalja i njihova ponašanja na samitu.
vezane vijesti
"Dok ulazimo u završne sate...pitamo sve zemlje - gdje je vaša ambicija?", rekao je Stiel na konferenciji za novinare.
"Duh i ciljevi Pariškog sporazuma umanjuju se članak po članak, raspravu po raspravu", dodao je.
Cilj Pariškog sporazuma je izbjegavanje katastrofalnih scenarija na koje upozoravaju znanstvenici tako što bi se ograničio rast globalne temperature do kojeg dovodi sagorijevanje fosilnih goriva.
S obzirom na goleme političke i gospodarske interese više od 190 država potpisnica sporazuma, pregovori i nagađanje u posljednjim trenucima uobičajena su pojava na godišnjim sastancima kojima je cilj osnažiti Pariški pakt.
No, izaslanstva kažu da nepodudarnost između strepnje koju predstavlja sve brojniji globalni klimatski pokret i tijeka pregovora nikada nije bila veća.
Nadajući se da će sastanak ipak poslati snažnu poruku, Carolina Schmidt, čileanska ministrica okoliša i predsjednica UN-ova samita, ranije je upozorila vlade da nema opravdanja ako se ne postigne kompromis.
"Nema nikakvih izgovora za nepostizanje dogovora. Pozivam vas da radimo zajedno kako bi sutra imali pozitivan ishod", apelirala je Schmidt.
Otočne države žele izbjeći da nova pravila o trgovini ugljičnim dioksidom sadrže rupe koje bi omogućile zemljama poput Australije da količine iz ranijih shema ukalkuliraju u njihove trenutne emisije.
Također žele da se osnuje novi fond za potporu državama koje trpe goleme štete zbog klimatskih promjena.
"Potrebna su nam jasna i predvidljiva sredstva kojima možemo pristupiti kako bi nadoknadili gubitke i štete koje osjeća toliko naših sestrinskih država", istaknuo je ministar gospodarstva Fidžija Aiyaz Sayed Khaiyum.
Sjedinjene Države, koje se povlače iz Pariškog sporazuma te ostale države koje ispuštaju najviše stakleničkih plinova zabrinute su zbog otvaranja vrata zahtjevima za odštetu, kažu diplomati.
"Vide se dvije jasne vizije: ona koja želi brže djelovanje i ona koji se želi sakriti iza onoga što se dosad pokazalo kao nedovoljno, koja ne želi napredak", ocijenila je španjolska ministrica zaštite okoliša Teresa Ribera.
