'otvoreno'

Marić najavio razgovore o minimalcu; šef bolnice 'podvukao crtu' pod korona troškove: Na testove smo potrošili milijardu kuna, isto koliko i na liječenje. Cjepiva su koštala 600 milijuna

28.10.2021 u 22:59

Bionic
Reading

Ako je prosječna plaća 7118 kuna, hoće li dizanje minimalne na neto iznos od 500 eura popraviti životni standard najugroženijih? Što donosi rebalans proračuna?, samo su neka od pitanja na koja su u emisiji HTV-a Otvoreno pokušali odgovoriti potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) Vilim Ribić te glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Zorić, ravnatelj KBC Sestre milosrdnice Damir Vagić i SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić

Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija u emisiji HTV-a Otvoreno vezano uz mjere za minimalac rekao je kako će se o tome još razgovarati. Istaknuo je kako je na minimalnoj plaći, prema statističkim podacima, oko 51.000 građana te da je najveći teret na djelatnostima kože, obuće i odjeće.

'Naša uloga je da ne dozvolimo da 'stave ključ u bravu', objasnio je dodavši kako sve vrijeme rade na tome.

Marić je rekao da oni imaju mandat poreznih obveznika da upravljaju poreznim novce, a COVID je do sada koštao 40 milijardi kuna. Naveo je kako su najveći dio bile mjere za očuvanje radnih mjesta, za gospodarstvo. Govorio je o tome što donosi rebalans proračuna te da su danas objavili prezentaciju s detaljnijim prikazom.

'Sve je sublimirano, stavke su pregledne', dodao je te istaknuo kako su bolnice glavni generator duga.

Na pitanje što se može napraviti, Davor Vagić, ravnatelj KBC Sestre milosrdnice, rekao je da na rebalans proračuna gleda kao na početak reforme zdravstva.

'Ovo je nešto što je ova vladajuća garnitura naslijedila od prijašnjih. Ja radim od 1994. i ovo je 'enta' sanacija zdravstvenog sustava i uvijek je na ovaj način funkcioniralo. Mislim da prvi put krećemo probati napraviti nešto drugo', rekao je.

Vagić je objasnio da se može napraviti jednom objedinjenom, ali poštenom javnom nabavom, a nakon toga treba još neke stvari napraviti. Primjerice, što se tiče skupih lijekova, treba pratiti ishod liječenja.

'To je bitna stvar da vidimo što od toga imamo', istaknuo je.

Razgovaralo se i o plaćanju po učinku. To se može napraviti, smatra, ali uz određeni period.

'Tu trebaju biti i realne cijene i prijelazni period. Važnim smatra i informatizaciju - da se u svakom trenutku zna što se u sustavu događa', rekao je Vagić koji važnim smatra i informatizaciju kako bi se u svakom trenutku znalo što se u sustavu događa.

Davor Vagić, ravnatelj KBC Sestre milosrdnice Izvor: Pixsell / Autor: Bruno Fantulin/PIXSELL

Osvrčući se na trošak covid-19 i više od 3 milijarde kuna koji su otišli na virus, kaže, kako smo u četvrtom valu i cijena će biti velika.

'Ovo će sigurno stati u fazi, dodao je, a mi ne znamo kada.

'To ovisi o nama, našem ponašanju (...) Trebamo se držati mjera, ne shvaćati ih labavo, a cijepljenje je jedini izlaz iz cijele ove priče i drago mi je da ljudi polako to počinju shvaćati', kaže.

Vagić je objasnio da je na testiranja potrošena milijarda kuna, toliko i na liječenje, a 600 milijuna kuna su do sada plaćena cjepiva. Naglasio je da reformom zdravstva treba napraviti bolnički sustav za 21. stoljeće.