Hrvatska je peta najbogatija zemlja u Europskoj uniji kada je u pitanju količina državne imovine, no među najlošijima je u njezinom korištenju odnosno unovčavanju. To je samo jedan statistički razlog zašto je Državni ured za upravljanje državnom imovinom sastavio Strategiju za upravljanje imovinom koja bi na odlučivanje u Vladu trebala stići krajem mjeseca
U tijeku je javna rasprava o prijedlogu Strategije upravljanja i raspolaganja državnom imovinom za razdoblje od 2013. do 2017. godine u koju se možete uključiti. To je prvi dokument kojim se strateški uređuje vođenje državnih nekretnina i tvrtki u povijesti hrvatske države.
Strategijom se predlaže centralizacija državnog vlasništva i decentralizacija korištenja imovine. Do sada se državna imovina uglavnom zapuštala, privatizirala i darovala, a novi je plan poduzeti mjere za aktivnu brigu o imovini. Osim Strategije, u planu je i novi Zakon o upravljanju državnom imovinom koji bi, za razliku od aktualnog, obuhvaćao sve oblike imovine.
'Državnim blagom' će se, stoji u Strategiji, upravljati po načelima javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti. Radit će se na eliminaciji ključnih problema zbog kojih država danas ne može zaraditi od imovine, a smatraju da će to postići dobrom organizacijom i kvalitetnim kadroviranjem. 'Imovina mora stvarati nove i dodane vrijednosti, a ne trošak i teret koji opterećuje i koči gospodarski razvoj', stoji u Strategiji.
Dva su glavna cilja ovoga dokumenta: očuvanje važne i vrijedne imovine za sadašnje i buduće naraštaje te organizacija učinkovitijeg i transparentnijeg korištenja imovine s ciljem stvaranja novih vrijednosti i ostvarivanja veće ekonomske koristi.
Ističu kako u četiri godine neće biti moguće uvesti potpuno novi sustav, ali smatraju da će ovom Strategijom do 2017. uspjeti utvrditi cjelovit obuhvat nekretnina, dovršiti privatizaciju neprivatiziranih dijelova trgovačkih društava koja nisu strateška te unaprijediti ona koja su definirana kao strateška. U Državnom uredu za upravljanje imovinom uvjereni su da će uspjeti kontinuirano procjenjivati učinke propisa te da će formirati Središnji registar i svaku transakciju, vezanu za imovinu, objaviti na internetu.
Vrlo je važna karika u ovoj predloženoj reformi dugo najavljivani Središnji registar državne imovine na kojemu se radi već godinu i pol dana. U njemu bi do kraja godine trebala biti popisana sva državna imovina, ali registar neće biti kompletiran gotovo do 2017. jer cilj nije, kako kažu, samo popisati, nego i točno procijeniti vrijednost svakog zemljišta, nekretnine i tvrtke, odnosno svih unesenih stavki u Registru.
Prema aktualnim saznanjima, državna imovina (odnosno imovina hrvatskih građana, poreznih obveznika) ukupno vrijedi oko 32 milijarde eura što je oko 68 posto BDP-a. Norveška, Finska, Island i Švedska jedine su europske zemlje koje imaju više imovine od Hrvatske, ali oni od nje i profitiraju. Norveški proračun svodi se na 11 posto zarade od imovine, a profit ostalih zemalja kreće se od dva do četiri posto. Hrvatska od imovine u proračun upiše tek 0,7 posto, a mogla bi očito puno više.
Ono što u Državnom uredu za imovinu posebno ističu je to da se neće prodavati ceste, pruge, šume i vode. 'Nema rasprodaje! Nećemo samo prodavati kako bismo punili proračun, nego ćemo pokušati aktivirati imovinu koja stoji neiskorištena. Tako će Hrvatske šume moći pojedina zemljišta dati u koncesiju, kako bi se njima dobro gospodarilo i kako bi država od toga profitirala, ali se neće isključivo prodavati.'
Naglašavaju da ova Strategija građanima, zainteresiranim investitorima, može konkretno značiti puno, ali samo ako imaju dobre ideje, dobru volju i kompletiran projekt. Naime, do sada su građani doći u posjed državnih nekretnina i zemljišta za mali novac te ih onda preprodavati i zarađivati na tome. Sada će nekretnine i zemljišta dobivati u najam ili koncesije. Ukoliko se ispostave tom imovinom, tek će tada imati mogućnost otkupa.
Ministarstvo turizma u svojoj je strategiji navelo također mogućnost korištenja neperspektivnih i napuštenih vojnih objekata u turističke svrhe. Dobar je primjer za to elitno vojno odmaralište, nekadašnji zabranjeni grad, Kupari u Župi dubrovačkoj. Tko bude imao najbolji projekt, kažu u Državnom uredu za imovinu, dobit će mogućnost da tamo zapošljava i zarađuje na određeno vrijeme.
Jedna od bitnih novosti je i ta da će se direktori državnih tvrtki u budućnosti moći birati posredstvom agencija koje mogu prepoznati poslovne talente i preko javnih natječaja. No i dalje će te 'talente' službeno imenovati Vlada, kao većinski vlasnik, na svojim sjednicama.
