Nedavne vijesti kako njemačka gubi dvoje dnevnih novina, Frankfurter Rundschau i Financial Times Deutschland, samo su još jedan podsjetnik kako smo u vremenu izumiranja tiskanih medija, o čemu svjedoči i slučaj Newsweeka. Loše stoje i neke svjetske novinarske institucije, poput madridskog El Paisa
Čini se da je ekonomska kriza konačno došla i u Njemačku, ali je zasad značajno pogodila tek izdavački sektor. U samo tjedan dana dva njemačka dnevna lista su proglasila bankrot, te je više stotina novinara i ostalih zaposlenika ostalo bez posla. Prvo je proglašena propast Frankfurter Rundschau, novina koje su izlazile od Drugog svjetskog rata, ali proteklih godina sa sve manjom tiražom i prihodom od oglasa, a onda je krajem ovog tjedna objavljeno da izlaziti prestaje i Financial Times Deutschland
Ovaj poslovni dnevnik se na novinskom tržištu pojavio 2000. godine, a svoj posljednji broj na kioske izbacuje 7. prosinca ove godine, poručeno je u priopćenju za medije iz izdavača Gruner + Jahr. Treba ipak podsjetiti da Financial Times Deutschland nikad nije ostvarivao profit, te se procjenjuje da je tijekom svojeg izlaženja ostvario gubitak od 250 milijuna eura. No, Frankfurter Rundschau je bio nekad tiražan dnevni list, koji je tijekom godina izgubio čitatelje, a nije se baš ni dobro snašao u eri digitalnih medija.
Problem je još veći ako se uzmu u obzir najnoviji podaci o prodaji novina u Njemačkoj: u trećem kvartalu ove godine Bild je izgubio 5,5 posto čitatelja, koliko i tjednik Stern, dok je ugledni Der Spiegel izgubio sedam posto čitatelja. Loše stoje i ženske revije, poput Bunte (minus 10 posto) i Brigitte (minus 11 posto), pa se može govoriti o općoj krizi tiskanih medija. Tome doprinosi i činjenica da se danas u novine slijeva 20 posto prihoda od oglasa, dok je samo prije deset godina taj postotak iznosio 29 posto, kažu u udruženju Njemačkih izdavača novina (BDZV).
Frankfurter Rundschau je u ovoj godini u prosjeku prodavao oko 60 tisuća primjeraka dnevno, dok je 1998. imao tiražu od 125 tisuća. To je samo jedan primjer općeg trenda, pa je 2001. u Njemačkoj se dnevno prodavalo 23 milijuna primjeraka dnevnih novina, dok je danas taj iznos pao na 18 milijuna.
Prije nego što je Njemačku zahvatila propast velikih novina s tradicijom, sličan proces je već poharao američko tržište, na kojem više nema, primjerice, magazine Life, a od nove godine ni slavnog tjednika Newsweek. Njemu nije pomogla ni fuzija s portalom The Daily Beast, koji je osnovala legendarna urednica Tina Brown, koja nije tiskano izdanje tjednika učiniti zanimljivim čitateljima.
Prethodno je tiražu Newsweeka do kraja srozao John Meacham (inače dobitnik Pulitzera za biografiju predsjednika Andrewa Jacksona), koji je na naslovnicu jako često volio staviti predsjednika Baracka Obamu. Brown se trudila Newsweek učiniti provokativnijim, pa je iz tog perioda poznata naslovnica sa suludom fotografijom Michelle Bachman, ali i napad povjesničara Nialla Fergusona na Obamin prvi mandat, o čijoj se faktografskoj točnosti još dosta raspravljalo ljetos. Na kraju ništa nije pomoglo i Newsweek kao tiskani tjednik prestaje postojati.
Općoj krizi u Španjolskoj nije izmaknuo ni ugledni El Pais, koji je zbog ušteda morao otpustiti trećinu zaposlenih, i to u trenutku dok dnevna naklada iznosi oko 320 tisuća, što je za 10 posto manje nego u isto vrijeme prošle godine. Lošije se prodaju mnoge novine diljem svijeta, od Toronto Suna do londonskih Guardiana i tabloida Sun, koji je već godinama u milijunskim gubicima.
