Turska mornarica proslavila je prošlog tjedna ulazak u službu svog novog vodećeg broda Anadolu ceremonijom održanom tri mjeseca nakon stvarne isporuke broda zbog zgusnutog rasporeda turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Anadolu je klasificiran kao amfibijski jurišni brod, ali turski vojni dužnosnici ističu da ga planiraju koristiti i kao nosač za različite razine naoružanih dronova. Na temelju dizajna španjolskog amfibijskog jurišnog broda Juan Carlos I, Anadolu je položen u brodogradilištu Sedef u Istanbulu početkom 2018. Plovilo je porinuto samo godinu kasnije, a preliminarna ispitivanja dovršena su lani.

Govoreći prilikom isporuke sada glavnog broda ratne mornarice, Erdogan je u Sedefu istaknuo da je 70 posto Anadolua izgrađeno korištenjem samo dijelova i komponenti proizvedenih u Turskoj, uključujući borbene sustave, radare, infracrvene sposobnosti pretraživanja i praćenja te paket za elektroničko ratovanje. 'Ovo plovilo omogućit će nam provođenje vojnih i humanitarnih operacija u svakom kutku svijeta kada to bude potrebno', rekao je Erdogan, dodajući da Anadolu vidi kao simbol koji će učvrstiti regionalnu vodeću poziciju Turske.

Za bitke velikog dometa, ali i humanitarne operacije

Amfibijski jurišni brod Anadolu dizajniran je za vođenje pomorskih bitaka velikog dometa i operacije humanitarne pomoći, a vjerojatno će služiti i kao zapovjedno središte jer ga u vojnim krugovima već nazivaju perjanicom turske flote. Brod je dugačak 232 metra, širok 32 metra i ima gaz od 6,9 metara. Sposoban je postići brzinu od 39 kilometara na sat, ima domet od 17.000 kilometara, a prima bojnu od 1400 vojnika uz matičnu posadu od otprilike 400 mornara.

Anadolu ima tipičnu konfiguraciju pristaništa za helikoptere (LHD) s dvije palube na oba kraja plovila, a što treba poboljšati sposobnost opsežnog amfibijskog napada koji kombinira helikoptere, desantne čamce te laka i teška oklopna vozila. Što se tiče kapaciteta kopnenih sredstava, tursko ministarstvo obrane precizira da se u Anadolu može smjestiti 13 tenkova, 27 amfibijskih jurišnih vozila, šest oklopnih transportera, 33 razna laka i teška oklopna vozila i 15 prikolica. Također, može nositi do šest desantnih čamaca različitih tipova, i to četiri mehanizirana desantna plovila (LCM) i dva desantna plovila na zračnom jastuku (LCAC), a koji mogu izravno isporučiti borbena vozila na kopno.

Brodski senzori i izviđački sustavi uključuju 3D radar, radar za precizno prilaženje SPN-720, sustav borbenog upravljanja GENESIS-ADVENT i protutorpedni sustav zaštite. Brod je naoružan sustavom kratkog dometa (C-RAM), uz dva protuzračna topa kalibra 20 milimetara Phalanx i pet Aselsanovih topničkih sustava kalibra 25 milimetara.

Anadolu LHD može primiti do 10 helikoptera/11 UAV-a na palubi i do 19 helikoptera/30 UAV-a u hangaru.

Zračno krilo domaće proizvodnje

Ipak, najveću pozornost privukle su rasprave o zračnom krilu plovila jer ima poletno-sletnu palubu površine 5444 četvorna metra u konfiguraciji tzv. skijaške skakaonice s osam točaka za slijetanje. Poznato je to da je Anadolu kompatibilan s jurišnim helikopterima T129 ATAK i AH-1W Super, kao i protupodmorničkim helikopterima tipa SH-60B. Brod je prilagođen i za višenamjenske helikoptere AS532 Cougar i S-70/UH-60 Black Hawk te transportne CH-47F Chinook.

Prema dostupnim podacima, može 'ugostiti' 10 helikoptera i borbenih dronova na palubi te do 19 helikoptera i 30 dronova u hangarima. Erdogan pak ističe to da će s njega moći polijetati i na njega slijetati turski trenažni/laki lovac tipa Hürjet. Prema navodima službene Ankare, Anadolu može rasporediti 12 borbenih zrakoplova s ljudskom posadom, ovisno o operaciji u okviru sposobnosti prijevoza zrakoplova.

Trenutačno se očekuje da će novi Bayraktar TB3 sa sklopivim krilima turskog proizvođača bespilotnih letjelica Baykar biti Anadoluov primarni naoružani dron. TB3 je mornarička inačica u borbi već dokazanih modela TB2, a oni su stekli važnost tijekom tekućeg sukoba u Ukrajini. TB3 je, međutim, dizajniran sa sposobnošću polijetanja i slijetanja na nosače zrakoplova i amfibijske jurišne brodove s kratkim pistama.

Baykar je objavio prve slike drona TB3 krajem ožujka ove godine, otkrivajući da će službeno biti predstavljen tijekom turskog TEKNOFEST-a 2023. u zračnoj luci Atatürk u Istanbulu između 27. travnja i 1. svibnja. TB3 tek treba poletjeti, ali tvrtka ističe da bi letna testiranja trebala započeti ove godine. Baykarova bespilotna letjelica Kizilelma na mlazni pogon također je namijenjena zračnom krilu Anadolua jer je isto dizajnirana za polijetanje s nosača s kratkim pistama. Iako je ovaj tip još uvijek u ranoj fazi razvoja jer je prvi put poletio prošlog prosinca, tvrtka ga izričito identificira kao prvi turski bespilotni lovac.

Od problema do rješenja

Međutim pretvaranje Anadolua u matični brod bespilotnih letjelica nije uvijek bio glavni fokus njegova razvoja jer su Turci namjeravali nabaviti palubne lovce F-35B sa sposobnošću kratkog uzlijetanja i okomitog slijetanja (STOVL). Turska je razmišljala i o nabavi modela AV-8B Harrier II od američkog Marinskog zbora, koji također imaju STOVL sposobnosti, ali se o toj mogućnosti prestalo govoriti odmah nakon što je Pentagon stopirao nabavu F-35.

Nerealizirani sporazumi s Amerikancima natjerali su Tursku da pojača domaću industriju borbenih dronova kako bi popunila prazninu zračne komponente na brodu. Turski planovi za Anadolu također naglašavaju ambicije zemlje da poveća svoju sposobnost projiciranja moći na regionalnoj, pa čak i globalnoj razini. Nakon potresa koji je razorio zemlju ove veljače, humanitarna pomoć koju će Anadolu pružiti ne može se podcijeniti.

Analitičari ocjenjuju da će biti vrlo zanimljivo vidjeti na koji način će brod dokazati svoj višenamjenski koncept izvršavanja operacija s velikim oslanjanjem na borbene dronove. U tom segmentu Turska bi mogla biti svojevrstan pionir jer ima vodeću svjetsku industriju borbenih bespilotnih letjelica, ali i prvi nosač dronova u svijetu. Pritom treba imati na umu to da se vojske diljem svijeta okreću integraciji besposadnih sredstava jer znatno manje koštaju od onih s posadama.