'Ako se želi dobiti predodžbu o proširenosti bolesti ili pohvatati asimptomatske slučajeve, to je dobar put. No iznimno je važno dobiti reprezentativan uzorak slojeva koje se testira kako bi on odgovarao udjelu u općoj populaciji', kaže Polašek za tportal.

On je potvrdio da je unutar samog Znanstvenog savjeta Vlade bilo 'malog razlikovanja u mišljenjima' među nekim članovima, prije svega u stavljanju naglaska na zdravlje ili na gospodarstvo - pa bi jedni vukli na jednu, a drugi na drugu stranu.

'Ali sad smo već došli do točke na kojoj moramo razmišljati o mjerama, jer ono što vidimo u drugim zemljama ne budi nam prevelike nade', kaže Polašek te priznaje da se u nekim državama broj slučajeva nije smanjio usprkos uvedenom strogom lockdownu - koji, naglašava, za Hrvatsku i dalje nije opcija.

'To je nezgoda ovog virusa: onog trenutka kada uvedete mjere ili lockdown, on ima još dva do tri tjedna za širenje zaraze koja se zapravo već dogodila. Postoji svojevrsna odgoda početka lockdowna i čak da se 'zaustavi' baš sve, još dva do tri tjedna postoji taj nesretni rep ljudi koji će se pojavljivati u bolnici i trebati respirator', rekao je Polašek.

Na primjedbu da neke zemlje s vrlo čvrstim mjerama, poput Škotske ili Argentine, na koncu imaju gotovo jednak broj zaraženih kao i Švedska ili Brazil s puno manjim ograničenjima, ovaj stručnjak kaže da je opasno generalizirati - jer pitanje je do koje razine se spoznaje iz jedne zemlje mogu prenositi u drugu. Različiti su zdravstveni sustavi, različita struktura i običaji stanovništva, njihove veze, različit je stupanj pridržavanja mjera.

'Promijenio se obrazac odgovora na epidemiju'

'Nemamo dovoljno podataka na osnovi kojih možemo reći koliko se neka nacija pridržava mjera, mi zapravo dobivamo derivate stvarnih podataka. U Hrvatskoj nam se promijenio obrazac odgovora na epidemiju i treba nam malo vremena da vidimo koliko su brojke usporedive s onima ranije', govori Polašek, očito aludirajući na činjenicu da je u jednom trenutku nestalo reagensa za testiranje te da se pojavila kategorija 'vjerojatno pozitivnih' osoba koje negdje treba ubrojiti. 'Promjena metodologije usred epidemije malo nam otežava razumijevanje njenog obrasca', diplomatski se izražava Polašek.

On upozorava na to da broj ljudi na bolničkom liječenju u Hrvatskoj nipošto ne stagnira, kako se može steći dojam u javnosti, nego 'raste ujednačenom stopom'. Tu je i činjenica da se broj pacijenata na respiratorima u mjesec dana povećao s dvadesetak na dvjestotinjak, što izgleda zaista dramatično. Ova dva podatka Polašek označava ključnima i najpouzdanijima.

'Potrebno nam je konceptualno pooštrenje mjera kako bi se dogodila promjena obrasca epidemije iz uzlaznog u silazni. Bilo kakve mjere su dvosmjerna ulica - treba ih se pridržavati, ali s druge strane ne smije se pretjerati jer bi to izazvalo kontraefekt. Treba vidjeti kako to napraviti', smatra on. Svjestan je, dakako, da ekonomija treba nastaviti funkcionirati čak i u doba najveće epidemije.

Enigma na sjeveru

Bujanje zaraze u sjevernim hrvatskim županijama on zasad ne može pouzdano protumačiti jer nema dovoljno podataka makar je izgledno da se radi o zimskom režimu života. To je, kaže, primjer kako virus brzo može okupirati zdravstveni sustav i poruka drugim sredinama.

Upitali smo ga, naravno, i za komentar podatka da je koronavirusom zaražen sam ministar zdravstva Vili Beroš, a koji je propagirao osobnu odgovornost i trojac maske-distanca-higijena kao siguran recept izbjegavanja zaraze.

'Da, jest kuriozitet to da je zaražen sam ministar zdravstva, no bože moj, i to je moguće. Osobno poznajem solidan broj ljudi koji naprosto ne mogu odrediti gdje i kako su se zarazili iako su se strogo pridržavali mjera. To samo dokazuje da je virus dosta proširen i teško je govoriti o apsolutno učinkovitoj zaštiti', zaključuje Polašek.