Slovenija će početkom iduće godine dobiti nacionalni istražni ured, poseban odjel stručnjaka za borbu protiv težih oblika gospodarskog kriminala, najavio je u ponedjeljak nakon sastanka s ministricom unutarnjih poslova predsjednik slovenske vlade Borut Pahor
Samo u prošloj godini, rekao je Pahor, imovina protupravno stečena u različitim malverzacijama iznosila je 120 milijuna eura, a cilj ustanove koju Slovenci već uspoređuju s američkim FBI-em bila bi uspješnija borba protiv te vrste kriminala. Pahor očekuje da bi se tako broj otkrivenih kaznenih djela s područja gospodarskog kriminala trebao povećati za 20 posto, broj optužnica trebao bi se gotovo udvostručiti, a za 30 posto povećala bi se i zapljena tako stečene imovinske koristi. Ove će godine biti donesene zakonske promjene potrebne da istražni ured počne djelovati početkom iduće godine.
U njemu će raditi 70 do 80 stručnjaka a njegovo osnivanje ne znači izražavanje nepovjerenja dosadašnjem radu policije, dodala je ministrica unutarnjih poslova Katarina Kresa. 'Živimo u vrijeme kad su ljudi mnogo osjetljiviji na gospodarski kriminal', izjavio je Pahor, potkrjepljujući potrebu osnovanja ureda. O jačoj borbi protiv gospodarskog kriminala u Sloveniji počelo se govoriti tijekom kampanje za lanjske parlamentare izbore, kad je bivši premijer Janez Janša predlagao osnivanje financijske policije.
Pahor se u kampanji tome protivio, govoreći da uz policiju nije potrebna paralelna ustanova koja bi se bavila korupcijom i gospodarskim kriminalom. U to je vrijeme bilo jako izraženo pitanje 'slovenskih tajkuna', odnosno nepravilnosti u procesu privatizacije državne imovine. Psihološki motivi za pokretanje posebne institucije za borbu protiv korupcije zadnjih su mjeseci pojačani zbog sve većeg uvjerenja javnosti da je bio pogrešan slovenski model menadžerskih otkupa, u kojem su sudjelovali istaknuti direktori i neki političari.
Kao 'žrtveni jarac' slovenske privatizacije posljednjih se mjeseci mjeseci uz direktora Pivovarne Laško Boška Šrota sada spominje i nekadašnji junak slovenskog osamostaljenja Igor Bavčar. Šrota je Janša nazivao vodećim slovenskim tajkunom, optužujući ga da je do svojih dionica u medijima i poduzećima došao političkim vezama. Bavčar je pred odlaskom s direktorskog položaja koji je držao osam godina, stekao je u Istrabenzu velik broj dionica, a Istrabenz se nalazi u velikim teškoćama zbog nelikvidnosti i pretjeranog zaduživanja kod banaka.
