Slovenski predsjednik Borut Pahor primit će u četvrtak Janeza Janšu čija je Slovenska demokratska stranka (SDS) na nedjeljnim izborima osvojila najviše mandata za novi parlament, kako bi s njime razgovarao o mogućnostima za formiranje nove vlade, objavio je u utorak ured slovenskog predsjednika
"Razgovor i susret neformalne su naravi i namijenjeni ocjeni mogućnosti da Janez Janša sastavi novu slovensku vladu", navedeno je u priopćenju za javnost. Predviđeno je da Pahor i Janša nakon susreta daju izjave za javnost iz kojih će se po svoj prilici moći naslutiti daljnji tijek postizborne situacije.
Slovenski predsjednik prema ustavu formalno predlaže parlamentu kandidata za mandatara, a Pahor je već izjavio da će poštovati izborni rezultat u kojemu je Janšina stranka dobila najviše glasova i mandata u parlamentu, te praksu da se mandat najprije ponudi predsjedniku stranke koja je relativni pobjednik izbora.
U novom parlamentu u kojemu sjedi 90 zastupnika Janšina stranka imat će po još uvijek neslužbenim konačnim rezultatima 25 zastupnika, a nakon nje je Lista Marjana Šareca (LMŠ) sa 13 osvojenih mandata. Na trećem su mjestu Socijalni demokrati (SD) Dejana Židana koji će imati 10 zastupnika, a isto toliko i Stranka modernog (SMC) Mire Cerara. Ljevica L) Luke Meseca dobila je 9 mandata. demokršćanska Nova Slovenija (NSI) Mateja Tonina 7, stranka Alenke Bratušek (SAB) 5, isto toliko i Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) Karla Erjavca, a Slovenska nacionalna stranka (SNS) Zmage Jelinčiča vratila se u parlament nakon dužeg izbivanja i ima 4 zastupnika.
Po jedno mjestu u parlamantu ustavom je pak zajamčeno za predstavnike talijanske i mađarske manjine. U toj političkoj konfiguraciji sastavljanje nove vlade po ocjeni slovenskih analitičara bit će vrlo teško, a dodaju da su Janšine mogućnosti za sastavljanje djelotvorne i stabilne vlade vrlo male.
No, slično je i s lijevim i liberalnim strankama koje rezolutno izjavljuju da neće prihvatiti nikakvu koaliciju s Janšom ako bi on inzistirao na formiranju vlade sa sobom kao premijerom, te da računaju na drugi krug u kojemu bi nakon Janšina neuspjeha pri glasovanju u parlamentu mogli podržati Šarca čija je stranka velika nepoznanica, s nekim populističkim i antisistemskim tonovima.
Slovenski analitičari procjenjuju da bi se period sastavljanja vlade mogao produžiti unatoč pritiscima da se to izbjegne kako ne bi došlo do političke nestabilnosti izazvane blokadom parlamentarnog i političkog života. a neki plediraju i na sastavljanje "vlade nacionalnog jedinstva" ili vlade koja bi se zasnivala na pragmatizmu i isključila političke naglaske vezane na antimigracijsku politiku koju je u kampanji zastupao Janša, a što bi po njihovim mišljenjima Sloveniju moglo uvesti u sferu srednje i istočnoeuropskih članica EU-a u kojima raste euroskepticizam i neliberalni tip demokracije, što bi Sloveniju udaljilo od nastojanja da bude u "čvrstoj jezgri" Unije koju predvode Francuska, a posebno Njemačka na koju je naslonjen najveći dio slovenskog izvoza kao glavnog generatora ekonomskog rasta zadnjih godina.