'Razumno je očekivati da, kada Papa odlazi u posjet državi gdje većina nisu katolički vjernici - Srbija ne bi bila prva većinski nekatolička država u kojoj bi došlo do takvog posjeta - do njega dođe pod najboljim uvjetima: osim poziva vlade i katoličke hijerarhije, poželjno je da postoji suglasnost većinske crkve ili najveće religije, tako da posjet donese očekivane obostrane plodove', naveo je Antonini u razgovoru za taj dnevnik.

Uobičajeno je, kako je rekao, da poziv bude upućen barem godinu dana prije posjeta kako bi bilo moguće obaviti odgovarajuće pripreme.

Na podsjećanje kako je prilikom nedavna posjeta Hrvatskoj, glasnogovornik Vatikana, otac Federico Lombardi, izjavio da Papa razmišlja o prihvaćanju poziva srbijanskog predsjednika Borisa Tadića i posjetu Srbiju, te upitan znači li to da će Papa posjetiti Srbiju bez poziva većinske crkve, Antonini je kazao kako je to moguće u teoriji, ali ne i u praksi te da elementarna pristojnost sprječava da se tako nešto dogodi, kao i već navedeni razlozi.

U srbijanskoj javnosti kao najbolje vrijeme za Papin posjet do sada je više puta navedena 2013. godina, kada se očekuje međunarodno obilježavanje 1700. godišnjice usvajanja Milanskog edikta kojim je 313. godine car Konstantin uveo ravnopravnost svih vjera i zaustavio progon kršćana u Rimskom carstvu.

Nakon posljednjeg zasjedanja Svetog arhijerejskog sabora SPC-a, u svibnju ove godine, u srbijanskim medijima se moglo čuti kako je odlučeno da će na proslavu 1700 godina od donošenja Milanskog edikta, 2013. godine u Nišu, biti pozvani pravoslavni poglavari i visoka izaslanstva drugih kršćanskih crkava. Prema nekim navodima, u crkvenim krugovima to je protumačeno tako da poglavar Rimokatoličke crkve papa Benedikt XVI neće biti pozvan na proslavu.

Komentirajući nedavne izjave Pape tijekom posjeta Hrvatskoj, vezane za razdoblje drugog svjetskog rata i kardinala Alojzija Stepinca, Antonini je za 'Politiku' kazao kako je Papa tom prilikom iznio dvije točke za nov pristup. 'S jedne strane jasno je osudio ustaški režim kao neljudski. Sa druge strane, ponovio je stajalište Katoličke crkve vezano uz presudu nadbiskupu Alojziju Stepincu kojega je osudio sud jugoslovenskih komunista 1946. godine: ta presuda je lažna i nepravedna, ideološki uobličena, ali je u javnosti i dalje prihvaćena kao istina, a time uzrokuje osuđujuće stajalište prema hrvatskom nadbiskupu', istaknuo je.

Na konstataciju novinara kako je često navođeno da bi dobar korak koji bi približio Rimokatoličku i Srpsku pravoslavnu crkvu bio kada bi Papa posjetio Jasenovac, Antonini je kazao kako vidi da se, s tim u vezi, stvari već pomiču.

Podsjetio je kako od 15. ožujka 2007. požeški biskup msgr. Antun Škvorčević s 90 svećenika organizira prvi, povijesni posjet Jasenovcu, moleći za sve žrtve, i da se to događa svake godine u Memorijalnom kompleksu, te da je u rujnu 2009. kardinal Bozanić također posjetio Jasenovac, a da je prije njega to učinio i predsjednik Biskupske konferencije Hrvatske, msgr. Marin Srakić, koji je tamo bio s požeškim biskupom Škvorčevićem, srijemskim biskupom Gašparovićem i msgr. Hranićem, pomoćnim biskupom osječko-đakovačke nadbiskupije.

'Mnogi katolički svećenici su prisutni tijekom ovih posjeta, koji se mole za sve žrtve na tom zloslutnom mjestu, uključujući i srpske žrtve. Mnogi očekuju da Papa osobno posjeti Jasenovac. Iz onoga što sam rekao moglo bi biti jasno zašto nije došlo do takvog posjeta. Sigurno ne zato što nije bio željen sam po sebi. Ponavljam potrebu da se nastavi s nepristranim proučavanjem povijesnih činjenica. Vidim u stvari, za razliku od onih koji vjeruju u presudu iz 1946., da katolici vjeruju da je na osnovu svih postojećih dokumenata ta presuda pogrešna. Papa je, također, zatražio oproštaj za grijehe katolika u različitim situacijama. Ne vidim zašto bi to bilo teško uraditi i u ovom slučaju, ali je neophodno utvrditi i pojasniti krivicu za ono za šta se traži oproštaj', naveo je Antonini.