Zakon, čije je donošenje inicirao predsjednik RS Milorad Dodik, prihvaćen je glasovima zastupnika iz vladajuće većine koja je pod njegovom kontrolom.

Zastupnici oporbe bojkotirali su glasanje a prije toga su tijekom rasprave upozorili kako je riječ o još jednoj predstavi za javnost te da zakon u konačnici neće imati nikakav pravni učinak jer će ga sigurno srušiti isti taj Ustavni sud BiH čije se djelovanje problematizira.

Dodik je također došao na sjednicu parlamenta ne bi li naveo i oporbu da podrži zakon, no u tome nije uspio, ali je zato napao Ustavni sud i vrijeđao njegove suce. Tvrdio je kako donose odluke protivne ustavu koje su na štetu RS.

Usvajanje zakona je sporno jer su prema ustavu odluke Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće a za njihovo neprovođenje može se dobiti kazna do pet godina zatvora. Ustav BiH sastavni je dio Daytonskog sporazuma pa je postupak vlasti u RS izravno kršenje i tog dokumenta.

U RS-u planiraju posebnim zakonom štititi od kaznenog progona one koji ne budu provodili odluke Ustavnog suda.

Vladajuća većina u RS usvojila je i zaključke u kojima se traži hitno donošenje novog zakona o Ustavnom sudu BiH te ukidanje Ureda visokog prestavnika.

Dužnosnicima iz tog entiteta u tijelima vlasti BiH naredili su da ne sudjeluju u donošenju bilo kojeg reformskog zakona dok se ti uvjeti ne ispune.

Odmah su im odgovorili iz Naše stranke (NS), koja je dio vladajućeg bloka na državnoj i na razini Federacije BiH, poručivši da od tog ultimatuma neće biti ništa.

"Ovo je pokušaj suspenzije ustava BiH na jednom dijelu njenog teritorija. Samim tim to je udar na ustavnopravni poredak naše zemlje i kao takav zaslužuje ne samo osude, već i sankcije", stoji u očitovanju Naše stranke.