Perković je, po Nobilovim riječima uhićen jutros, i nalazi se u policijskoj postaji, kao i bivši obavještajac Zdravko Mustać. 'Perković je uhićen oko 10 sati i nalazi se u policiji koja će ga tijekom dana odvesti na ispitivanje u državno odvjetništvo', kazao je Nobilo Hini. Nije želio otkriti na kojoj je adresi Perković uhićen. Oko 12.45 sati policija ga je sprovela na ispitivanje kod dežurnog državnog odvjetnika. Prema zakonskoj proceduri Perković se treba izjasniti o tome pristaje li da ga se izruči Njemačkoj.

'Moj klijent Josip Perković protivi se izručenju Njemačkoj jer smatra da tamo ne bi imao pošteno suđenje. Osim toga, smatra da je u tom predmetu nastupila zastara, a u Hrvatskoj su u tom slučaju već bila dva odbačaja', kazao je Anto Nobilo, odvjetnik Josipa Perkovića, kojeg njemačko pravosuđe tereti Perkovića da je sudjelovao u organizaciji ubojstva hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića.

Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Oliver Mittermayer odredio je istražni zatvor Josipu Perkoviću koji bi trebao trajati sve do trenutka predaje Njemačkoj. Na ovu odluku postoji pravo žalbe Izvanraspravnom vijeću suda, a Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo rekao je da će to pravo iskoristiti odmah sutra, javja Jutarnji list

Da se nešto događa, bilo je jasno odmah ujutro, jer je pred adresom gdje je prijavljen, bila policija. Nobilo je dodao kako ne zna traži li tužiteljstvo istražni zatvor za Perkovića, te da će konačna odluka o tome biti donijeta sutra.

Prema propisanoj proceduri državno odvjetništvo treba ispitati uhićene i pitati ih pristaju li na izručenje. Potvrdan odgovor proceduru izručenja učinio bi pukom formalnošću no Nobilo ističe da će se Perković usprotiviti izručenju.

Nobilo očekuje da će tužiteljstvo za Perkovića zatražiti i određivanje istražnog zatvora pa bi nakon Županijskog državnog odvjetništva trbao biti odveden i pred suca istrage koji će odlučivati o tom zahtjevu.

Osim o pritvoru zagrebački Županijski sud, ali ne sudac istrage nego izvanraspravno vijeće narednih će dana odlučivati i o Perkovićevoj žalbi na izručenje, a na tu sudsku odluku Perković ili državni odvjetnik mogu se žaliti Vrhovnom sudu u naredna tri dana.

Kronologija slučaja

Saborska je većina, naime, na prijedlog Vlade i uz protivljenje oporbe, 28. lipnja, svega tri dana prije ulaska Hrvatske u EU, izmijenila Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU i, među ostalim, propisala da se EUN ne odnosi na kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. kada je u na snagu stupila Okvirna odluka Europskog vijeća o EUN-u.

Vlada je obrazlagala da želi spriječiti zatrpavanje hrvatskih sudova uhidbenim nalozima, a potom i da želi zaštititi hrvatske branitelje od procesa u drugim državama, no u javnosti je protumačeno da izmjene imaju samo jedan cilj - zaštititi Perkovića od izručenja, a zakon je kolokvijalno nazvan 'lex Perković'.

Na zakonske izmjene oštro je reagirala Europska komisija, tvrdeći da Hrvatska time krši obveze preuzete u pristupnim pregovorima. Komisija je najavila i sankcije za Hrvatsku, a cijela je priča završena svojevrsnim kompromisom, tako da je još jednim zakonskim izmjenama utvrđeno da EUN bez vremenskih ograničenja na snagu stupa od 1. siječnja.

Ostala je, međutim, odredba po kojoj se izručenje mora odbiti ako se radi o kaznenom djelu za koje je nastupila zastara pa su se kroz ljeto lomila koplja oko toga je li i i kada nastupila zastara za Đurekovićevo ubojstvo.

Državno odvjetništvo ranijih je godina kao neosnovane odbacilo dvije kaznene prijave protiv Perkovića, pri čemu je protumačilo da je zastara nastupila još 1998., pozivajući se na Krivični zakon bivše Jugoslavije iz 1977. po kojem je za teško ubojstvo bila predviđena smrtna kazna, sa zastarnim rokom od 25 godina.

No, kako je Ustavom iz 1991. Hrvatska ukinula smrtnu kaznu, tužiteljstvo je protumačilo da se u ovom slučaju primjenjuje maksimalna kazna od 15 godina i jednak zastarni rok.

Takvo su tumačenje ljetos pobijali brojni stručnjaci kaznenog prava, tvrdeći da se tako kratak zastarni rok ne može primijeniti ni po zakonu koji je vrijedio 1983. ni po sadašnjem zakonu po kojemu je zastara za teška ubojstva 40 godina.

Dio ih je tumačio da je zastara nastupila tek 2008., a dio smatra da se primjenjuju zastarni rokovi koji su na snazi u trenutku pokretanja kaznenog progona te da zastara u Perkovićevu slučaju nastupa tek nakon 40 godina, odnosno 2023.

Ustavne promjene

Kako bi se obranili od tvrdnji da su vjerodostojnost Hrvatske u EU poljuljali samo kako bi onemogućili Perkovićevo izručenje, vladajući su predložili dopunu Ustava koja je trebala rezultirati nezastarijevanjem teških ubojstava.

Prijedlogu se otpočetka protivio HDZ, tvrdeći da bi takva promjena omogućila da se postupak protiv Perkovića pokrene u Hrvatskoj, što bi bio dodatni razlog da ga se ne izruči. Tražili su da se propiše kako postupak u Hrvatskoj ne može biti razlog za odbijanje izručenja ako je pokrenut tek nakon zaprimanja EUN-a.

Podršku su uvjetovali i nizom drugih ustavnih rješenja koja su vladajućima bila neprihvatljiva pa su potreban 101 glas počeli tražiti izvan HDZ-a.

Na ustavne promjene tako su pristali Hrvatski laburisti, na čije je inzistiranje prijedlog proširen nizom odredbi kojima se uređuje referendumska problematika, HDSSB koji je uspio 'progurati' odredbe vezane uz regionalizaciju te nezavisna Jadranka Kosor koja je tražila kraće stanke u zasjedanju Sabora.

Sabor je već utvrdio i konačni prijedlog, a kako bi se Ustav promijenio prije Nove godine, sazvana je izvanredna sjednica, no planovi su se izjalovili u samoj završnici, kada je HDSSB, bez prethodnih najava, na konferenciji za novinare kazao kako ipak nije spreman podržati prijedlog, ako se ne produlji rasprava o ustavnim promjenama i dodatno ne razmotre prijedlozi struke i predsjednika Republike Ive Josipovića.