Beogradska povjesničarka i političarka Latinka Perović ocijenila je u četvrtak u Zagrebu kako su protekli parlamentarni i predsjednički izbori u Srbiji, održani u svibnju ove godine, pokazali kako su se reformske snage u toj zemlji potrošile, a nametnula se politika koja je unazadila tu zemlju
'Srbija je na svibanjskim izborima stigla tamo kamo se odavno uputila', kazala je Perović u predavanju održanom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, dodajući da danas nije pravo pitanje želi li Srbija u Europu nego zašto neće.
Predavanje je organizirano u okviru prakse Diplomatske akademije MVEP-a da organizira predavanja uglednika iz regije i svijeta.
Na proteklim svibanjskim parlamentarnim i predsjedničkim izborima u Srbiji pobjedu je odnijela koalicija oko nacionalističke Srpske napredne stranke, a njezin predsjednik Tomislav Nikolić porazio je dotadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića na predsjedničkim izborima.
'Mogućnost reformskih promjena u Srbiji je iscrpljena', poručila je Perović.
Po njoj je Tadić izgubio izbore zato što je postao neuvjerljiv ne samo protueuropskim nego i proeuropskim biračima. Beogradska povjesničarka ocjenjuje da o budućnosti bloka oko Tadićeva DS-a koji se stvarno, a ne samo deklarativno poput nove vlasti, zalaže za ulazak Srbije u EU ovisi i budućnost Srbije.
Reformskim snagama u Srbiji, koje su oslabile a koje se svode na neke nevladine organizacije i nekoliko stranaka, treba europska pomoć, poručila je Perović te upozorila da postizborni dogovori vode stvaranju politički unisonog društva u kojem s političke scene nestaje blok oko DS-a i zemlja nakon toga kreće putem kojim je otišla Bjelorusija. U Srbiji vlada otpor modernoj državi i državi vladavine prava, jer je takva država smetnja ideologiji koja nakon izbora snaži u Srbiji.
Nikolić, čija nekompetentnost nije bila nepoznata srbijanskoj javnosti, danas je zarobljenik populističkih poruka i obećanja kojima je pobijedio na izborima, kao i zarobljenik svojih birača i još više ideologije svoje stranke, a što će u konačnici prestavljati i glavnu poteškoću i prepreku u poduzimanju potrebnih reformi kako bi se popravilo teško ekonomsko i socijalno stanje u zemlji, smatra Perović. Stoga je procijenila da zemlja može krenuti putem daljnje radikalizacije, a zbog bitno različitih rezultata izbora po regijama od Vojvodine, preko središnje Srbije do Sandžaka i putem defragmentacije Srbije.
Perović je ocijenila i da nespretno demonstriranje proruske orijentacije države, koja sama po sebi nije sporna, predstavlja vraćanje Srbije u hladnoratovski način pozicioniranja u politici.
Što se tiče hrvatsko-srpskih odnosa, Perović je kazala kako je povijest odnosa dvaju naroda ostavila duboko nepovjerenje i danas se ta iskustva nastoje prevladati zajedničkom europskom perspektivom.
