U zamršenim koridorima hrvatskog represivnog aparata, kao i u javnosti, posljednjih tjedana najvažnija dvojba jest razlika između teških i lakih tjelesnih ozljeda, jer se čini da o tome sve ovisi: laički rečeno, prvi tip u pravilu vodi do kaznene, a drugi do prekršajne odgovornosti. U taj mozaik uklapa se prosvjed inicijative #spasime prošle subote, čiji je jedan od glavnih zahtjeva bio da se svaki tip fizičkog nasilja ubuduće kvalificira kao kazneno djelo.

Splitski odvjetnik specijaliziran za kazneno pravo Vinko Ljubičić za tportal je razriješio većinu ovih nejasnoća i potvrdio da, prije svega, karakterizacija vrste ozljeda ovisi o liječnicima i njihovim nalazima - kasnije eventualno o medicinskom vještačenju, ako se ono zatraži.

'U teške tjelesne ozljede spadaju sve vrste prijeloma i oštećenja zdravlja kod kojih se mogu identificirati teže posljedice za tijelo i organizam. Lakše tjelesne ozljede u pravilu ne ostavljaju trajne posljedice. Pojednostavljeno rečeno - slomljeni nos nije teška ozljeda, ali slomljeni nos s pomakom kosti jest', kaže Ljubičić.

'O tome odlučuju isključivo liječnici, a sudovi su vezani stavom medicinske struke. Primjerice, do prije petnaestak godina svaki potres mozga bio je kvalificiran kao teška ozljeda, no danas to nije tako i težim se smatraju slučajevi u kojima je osoba gubila svijest ili ima oštećenje moždanog tkiva - da ne govorimo o nagnječenjima i frakturama', nastavlja splitski odvjetnik.

>>> 'Štreberica' se provukla: Tko je zapravo Gabrijela Žalac i kako je došla do fotelje?

Po njegovu mišljenju, i slučaj pješakinje koja je zbog potresa mozga deset dana provela u bolnici - nakon što ju je Marijana Obradović, kuma ministrice Gabrijele Žalac, ondje otpravila udarivši je automobilom koji je vozila pod utjecajem 1,3 promila alkohola - apsolutno se može staviti u kategoriju teških ozljeda.

Policija, čini se, ovdje ide u tom smjeru, ali nakon višemjesečnog otezanja i reakcije tek nakon pisanja medija i zamolbe Državnog odvjetništva moguće je da će se referirati na članak zakona koji sankcionira 'nepružanje pomoći u opasnosti koju je sam prouzročio'. Sličan je, tvrdi Ljubičić, slučaj osječkog nogometaša Petra Bočkaja i njegova noćnog demoliranja benzinske crpke.

>>> Totalni kaos u Osijeku; najbolji igrač izazvao nesreću i završio u pritvoru; odmah su ga izbacili iz kluba

'Ukoliko radnica na crpki i nije teže ozlijeđena, to svakako nije jedini kriterij za sankcioniranje: tu je i nepružanje pomoći, ali i kazneno djelo općeopasne radnje jer se razumno moglo očekivati da će se u objektu netko nalaziti u trenutku kada se u njega zabio automobilom', smatra Ljubičić.

Dileme između teških i lakših tjelesnih ozljeda sa sobom nose i konkretne proceduralne posljedice: u prvom slučaju slijedi progon po službenoj dužnosti, dok u drugom osobe koje su pretrpjele posljedice nisu žrtve, nego tek oštećenici - pa se upućuju na privatne procese.

'Situacija je što se tiče prometa prilično jasna: nema ugrožavanja sigurnosti ako se radi o lakšim ozljedama, a ima ukoliko se radi o težima. No to ne znači da je svako nanošenje lakših tjelesnih ozljeda tek prekršaj: postoje i drugi zakoni koji reguliraju ovu tematiku, posebno oni koji sprječavaju i suzbijaju obiteljsko nasilje. Tu treba biti znatno rigorozniji, jednako kao i u slučaju propisa koji reguliraju fizičko nasilje i namjerno nanošenje ozljeda, kakve god one bile', rekao nam je Ljubičić.

Kao iskusnog odvjetnika na koncu smo ga zamolili da prokomentira činjenicu da je djevojčica koju je svojim automobilom udarila ministrica Gabrijela Žalac, barem ako je tvrditi po prvotnim informacijama iz policije, pretrpjela tek lakše tjelesne ozljede - premda je pretrpjela prijelom kosti noge, i to na dva mjesta.

'To su gluposti i po ovim informacijama apsolutno je nemoguće karakterizirati njezine ozljede kao lake. To još uvijek ne mora značiti da je ministrica počinila kazneno djelo, no da, ozljede su teške i o tome nema spora', kaže ovaj odvjetnik.