Slovenija neće povećavati broj svojih vojnika u Afganistanu, ali će oni od jeseni biti uključeni u rad na terenu s više rizika, što je glavni razlog pokretanja pitanja njihova mogućeg povlačenja, o čemu su u slovenskoj politici i struci mišljenja podijeljena, pišu u petak slovenski mediji.
U misiji ISAF sudjeluje 90-ak slovenskih vojnika i civilnih instruktora, a slovenska vlada donijela je krajem prošle godine odluku o smanjenu nacionalnih restrikcija za njihovo djelovanje. U okviru NATO-ove skupine za mentorstvo i veze (OMLT) dio njih od jeseni bi preuzeo zadaću obuke afganistanskog bataljuna od 500-600 vojnika. Oni bi i dalje djelovali u relativno mirnoj pokrajini Herat i ne bi bili uključeni u vojne operacije, ali bi djelovali na terenu, što do sada nije bio slučaj, čime bi se povećali rizici potencijalnih stradavanja od minsko-eksplozivnih sredstava.
Slovenski vojnici u zadnjih su desetak godina bili uključeni u više međunarodnih mirovnih misija, uključujući one u BiH, na Kosovu i Afganistanu, a dva slovenska instruktora djelovala su u Iraku, ali se radilo o operacijama očuvanja mira, a ne borbenom djelovanju, pa u njima nisu imali žrtava.
Slovenski premijer Borut Pahor u srijedu je na zatvorenoj sjednici parlamentarnog odbora za obranu informirao zastupnike o svojim razgovorima s američkim predsjednikom Barackom Obamom, u kojima je bilo riječi i o međunarodnoj misiji u Afganistanu, a u četvrtak je prvi put sugerirao da Slovenija razmišlja i o povlačenju svojih vojnika iz te države, motivirajući ta razmišljanja strategijom koje je savezništvo do sada primjenjivalo u toj državi, a koja se pokazala neuspješnom, navodi ljubljansko "Delo".
Pahor je u četvrtak izjavio da će Slovenija na jesen preuzeti svoje nove zadaće u okviru OMLT-a u Afganistanu, ali da bi umjesto dvije godine u tim operacijama mogla djelovati samo godinu dana, a nakon toga donijeti odluku o mogućem povlačenju svojih vojnika. O tome su, međutim, mišljenja u slovenskoj politici i struci podijeljena, navodi vodeći slovenski list.
Bivši slovenski premijer i sadašnji oporbeni čelnik Janez Janša je protiv povlačenja iz Afganistana, a skeptični prema sudjelovanju u toj misiji su neki od Pahorovih koalicijskih partnera u vladi, navodi list.
"O tim bi stvarima slovenska politika trebala raspravljati na malo ozbiljniji način. U Afganistanu ćemo morati ostati i preuzeti nove zadaće, htjeli to ili ne htjeli. Moguće političko razmišljanje o povlačenju u dugoročnom smislu pokazalo bi se kao teška vanjskopolitička pogreška", izjavio je za "Delo" Klemen Grošelj, stručnjak s obrambenih studija ljubljanskog Fakulteta društvenih znanosti.
Vodeći slovenski list tvrdi da u ministarstvu obrane o povlačenju iz Afganistana ne razmišljaju iako će se uključivanjem vojnika u obučavanje afganistanske vojske slovenski vojnici u stranim misijama po prvi put naći na bojišnici. U ministarstvu su naveli da je obuka slovenskih vojnika koji će na jesen preuzeti poslove u okviru OMLT skupine već u tijeku i da je nepotrebno razmišljati o dodatnim ograničenjima u njihovu djelovanju ako se misija namjerava ispuniti.
