'Vidjeli ste izjavu predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza da moramo biti jako oprezni da se temelji europskog projekta najedanput ne učine krhkima i podložnima svojevrsnom razmrvljivanju', upozorio je Plenković tijekom konferencije 'Integracija ili dezintegracija Europske unije' koja se održala u Zagrebu.

Jedan od načina borbe protiv toga jest jačanje političkog mainstreama, odnosno povjerenja u ključne upravljačke stranke diljem država članica EU-a, smatra Plenković.

'Bit će teško othrvati se jednom snažnom populističkom napadu na europski projekt koji dolazi i s desna i s lijeva', upozorio je Plenković, dodavši kako se ta kultura nezadovoljstva raširila u svim državama članicama, a sad ju gledamo i svaki dan u novom sazivu Hrvatskog sabora.

'Takva politika zahvaljujući tehnologiji i internetu ima utjecaj i pristup jednom većem krugu birača, puno brže nego što je to bilo prije više desetaka godina, a taj fenomen laganog poklanjanja povjerenja nekome tko je a priori protiv, koji smatra da su svi koji su gradili taj projekt klijentelističke, privilegirane skupine udaljene od naroda, jest jedna retorika koja uz gospodarsku, financijsku i socijalnu krizu nažalost uzima maha', rekao je Plenković.

Kako bi vratili povjerenje i osigurali se od ovakvih populističkih napada mainstream političari idu prema onome što se u europskoj politologiji naziva renacionalizacija politike, odnosno slabljenje europskog refleksa i intenzivnija nastojanja da se pronađu rješenja koja su samo naizgled čvrsta, nacionalna, državnička, te u suprotnosti s onim što govori Europa, ističe hrvatski premijer.

'Smatram da je zadaća svih čelnika, a to je bilo očito i jučer kad se pokušavao naći zajednički nazivnik oko Sirije, Rusije, migracijske problematike i međunarodne trgovinske politike, da se održi jedinstvo', rekao je Plenković, referirajući se na susret Europskog vijeća koji se u četvrtak i petak održao u Bruxellesu.

Ukazao je na tri politička problema na razini EU-a koji pokazuju trenutnu krhkost zajedništva europske politike i na kojima se lomi vjerodostojnost europskog projekta.

'Zbog nizozemskog negativnog referenduma o sporazumu o pridruživanju Ukrajine, izazvanog od strane populista, postoji mogućnost da taj sporazum nikad ne stupi na snagu', rekao je Plenković o referendumu kojim su se Nizozemci u travnju dvotrećinski usprotivili približavanju Ukrajine EU-u.

'Nakon Majdana i odluke Janukoviča da ne ide u potpisivanje sporazuma o pridruživanju poginulo je 10.000 ljudi, a sad neka mala skupina nizozemskih prosvjednika kaže da se oni ne slažu s ukrajinskim pridruživanjem te smo mi vezani njihovom odlukom', rekao je Plenković.

Drugi problem na koji je upozorio su pregovori o međunarodnoj politici o slobodnoj trgovini, referirajući se na odluku valonskog parlamenta da blokira potpisivanje CETA-e, trgovinskog sporazuma između Europske unije i Kanade.

'Imamo sporazum koji je pred nama, koji je dogovoren, gdje su nađena u međunarodnom pravu dosad najbolja rješenja... a sad je i on u pitanju', rekao je Plenković.

'Koju poruku onda šaljemo kao EU? Jesmo li organizacija s kojom netko može računati u pregovorima?', upitao je.

Treće pitanje oko kojeg ne postoji konsenzus u EU-u jest odnos s Rusijom, oko kojeg se najmanje spominje glavni element koji u njemu igra presudnu ulogu, a to je da je Rusija sama izabrala biti strateški rival, a ne strateški partner EU-a, smatra premijer.