Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje na drugom sastanku na vrhu Europske političke zajednice, u Kišinjevu, glavnom moldavskom gradu.
Ciljevi zajednice su poticanje političkog dijaloga i suradnje radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa te jačanje sigurnosti, stabilnosti i blagostanja europskog kontinenta.
Ta platforma za političku koordinaciju ne zamjenjuje nijednu postojeću organizaciju, strukturu ili proces te u ovoj fazi nema za cilj stvaranje novih.
Prvi sastanak na vrhu Europske političke zajednice održan je u listopadu 2022. u Pragu.
vezane vijesti
Na sastanak su uz čelnike 27 država članica EU-a, predsjednicu Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća, pozvane: Albanija, Andora, Armenija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Island, Kosovo, Lihtenštajn, Moldova, Monako, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, San Marino, Srbija, Švicarska, Turska, Ukrajina te Ujedinjena Kraljevina.
Plenković: Razgovori o pitanjima sigurnosti
Premijer Plenković prilikom dolaska u Kišinjev dao je izjavu, prenosi HRT.
'Mislim da je simbolična poruka da je Moldavija prva zemlja van članica EU-a koja je domaćin ovoga foruma. Moldavija je dobila kandidatski status prije godinu dana, šaljemo poruke reforme u smislu približavanja EU. Razgovarat ćemo o pitanjima sigurnosti, dobro je da je došao predsjednik Zelenski. Razgovarat ćemo i o energetici, međusobnoj povezanosti, svih onih tema koje su došle u prvi plan s obzirom na posljedice ruske agresije na Ukrajinu', istaknuo je.
Što se tiče Ukrajine, premijer Plenković kaže da godinama zagovara model mirne reintegracije Podunavlja kao mogući okvir za Ukrajinu.
'To se nije dogodilo, dogodila se druga faza agresije. Mi kao Hrvatska poštujemo teritorijalnu cjelovitost Ukrajine. Podržavamo Ukrajinu u političkim i svim drugim aktivnostima', dodaje.
Komentirao je i najave iz Rusije, koja nije zadovoljna što se skup održava u Moldaviji te to doživljavaju kao približavanje te države EU-u i NATO-u.
'Održavanje skupa u Moldaviji je važna politička poruka, ali nije upućena kao poruka konfrontacije, već kao poruke i uključivosti prema Moldaviji. Ako će Rusija svaki skup koji se događa u njezinom bližem susjedstvu doživljavati kao neku prijetnju, onda je to veliki problem. Iz tog osjećaja i nastaju ovu problemi', pojašnjava.
Što se tiče bilateralnih susreta, kaže da će se susresti s moldavskim premijerom, s kosovskom predsjednicom, s crnogorskim predsjednikom, a bit će i tu niz neformalnih kontakata tijekom dana.
