Izgledno je da će se pregovori o novom proračunu Europske unije zbog Brexita prenijeti na hrvatsko predsjedanje, rekao je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković nakon radnog sastanka s veleposlanicima zemalja EU-a u Zagrebu
"Vrlo je vjerojatno da će se sastanak Europskog vijeća u listopadu, koji je trebao biti posvećen višegodišnjem financijskom okviru (VFO), ipak dominantno pretvoriti o raspravu o Brexitu", kazao je Plenković nakon susreta s veleposlanicima u zagrebačkom hotelu Esplanade.
"Zbog toga je izgledno da će se ti pregovori prenijeti na naše predsjedništvo, a mi ćemo dati sve od sebe da se oni dovrše za vrijeme hrvatskog predsjedanja", dodao je premijer, istaknuvši kako će Finska, koja trenutno predsjeda EU-om, pokušati dovršiti pregovore o VFO-u u prosincu, no i da Helsinki smatra da je malo vjerojatno da će se do tada postići dogovor.
vezane vijesti
VFO je dugoročni proračun Europske unije kojim se osigurava da se sredstvima Unije raspolaže na uredan način i u granicama njezinih vlastitih sredstava. Njime se utvrđuju odredbe s kojima u skladu mora biti godišnji proračun EU-a, stoji na stranicama Europskog parlamenta.
Plenković je istaknuo kako je važno da se taj politički dogovor ne postigne prekasno jer onda kasne i programi i isplate, pa države imaju problema u provedbi svojih programa.
Premijer ne odbacuje da će Brexit stvarati probleme i za vrijeme hrvatskog predsjedništva. Istaknuo je kako je riječ o "gotovo grotesknoj situaciji", pa ponovio da je izlazak Velike Britanije iz EU-a posljedica "ogromne greške tadašnjeg premijera Davida Camerona" koji je sazvao "potpuno nepotreban referendum", a da su političari poput Nigela Faragea doveli milijune Britanaca u zabludu.
Na susretu s veleposlanicima se između ostalog razgovaralo i o organizaciji sastanka na vrhu između članica EU-a i država jugoistoka Europe koji će se održati u svibnju u Zagrebu.
"Naša ambicija je da taj sastanak bude referentan, da napravimo svojevrsni plan rada idućih nekoliko godina", rekao je Plenković.
"Velika su očekivanja od država jugoistoka, a puno je rezervi u starim članicama EU-a, pa moramo naći neku ravnotežu koja je realistična, a ne da sporost izaziva frustraciju u državama našeg susjedstva, a brzina strah na zapadu", zaključio je premijer.
Hrvatska preuzima predsjedništvo EU-a od Finske 1. siječnja 2020. godine, a nakon nje je na redu Njemačka. Tri zemlje čine takozvani "trio", tročlanu skupinu predsjedateljica koje blisko surađuju u usklađivanju prioriteta Unije.
