Noseći transparente s natpisom 'Srebrenica svijetom hodi', okupljeni su sudjelovali u polusatnoj šetnji koja je u 11 sati krenula od Manduševca, preko Trga bana Jelačića, pa Ilicom do Cvjetnog trga i natrag Bogovićevom i Gajevom ulicom.

Sudionici mimohoda odjenuli su bijele majice s natpisom 'Srebrenica 20 - da se ne zaboravi, i nikada, nikome nigdje ne ponovi'.

Mimohod je organiziralo Vijeće bošnjačke manjine Grada Zagreba želeći time obilježiti sjećanje na nevine žrtve Srebrenice te kako bi poslalo poruku mira.

'Mimohod je organiziran u znak sjećanja na 20. obljetnicu stradanja Bošnjaka i drugih naroda u Srebrenici, ali i da se pokaže, da se ne zaboravi što je bilo, kako se tako nešto nikad nikome više ne bi ponovilo', poručio je Benjamin Terzić u ime organizatora.

U mimohodu je sudjelovalo petstotinjak ljudi, a okupio je zagrebačku bošnjačku zajednicu, njihove prijatelje, Zagrepčane pa čak i petnaestak stranih turista koji su, kada su čuli što se obilježava, spremno obukli bijele majice i pridružili se koloni.

Žrtvama Srebrenice počast su, među ostalima, došli odati i saborski zastupnik Josip Kregar, predsjednik Savjeta nacionalnih manjina RH Aleksandar Tolnauer, te bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

'U mislima sam s onima koji traže i koji oplakuju, s majkama Srebrenice', naglasila je Kosor.

'Vrijeme ne može umanjiti bol, a moto mimohoda - 'Da se ne zaboravi, i nikada, nikome nigdje ne ponovi' – neka bude pouka za povijest', poručila je.

Tolnauer je istaknuo da su se sve 22 manjine u Republici Hrvatskoj 'ne samo solidarizirale (sa srebreničkom tragedijom), nego aktivno rade upravo na tome da takvih stvari više ne bude'.

Mimohodsku šetnju Zagrebom i okupljene u njoj Zagrepćani su s poštovanjem ispratili, a na povratku na Manduševcu je održana kratka molitva te su pušteni bijeli baloni za sve žrtve.

Zagrebački mimohod jedan je od niza simboličnih manifestacija koje je Bošnjačka nacionalna zajednica u Hrvatskoj organizirala u subotu u svim većim hrvatskim gradovima i županijskim središtima.

Srebreničku enklavu je 1993. Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo zaštićenom zonom, a zauzeli su je pripadnici vojske Republike Srpske potpomognuti srpskim paravojnim postrojbama 'Škorpionima' 11. srpnja 1995. Masovne likvidacije zarobljenih Bošnjaka počele su 13. srpnja, a više od 23 tisuće žena i djece protjerano je. Genocid u Srebrenici događao se između 13. i 19. srpnja 1995. i u njemu je ubijeno između sedam i osam tisuća nenaoružanih bošnjačkih muškaraca u dobi od 13 do 77 godina s područja enklave Srebrenice, koje je u cijelosti etnički očišćeno.

Nakon pada Srebrenice prijavljen je nestanak 8372 osobe bošnjačke nacionalnosti i jednog Hrvata, Rudolfa Hrena. Do sada su pronađeni i identificirani te u Memorijalnom centru Potočari pokopani ostatci 6241 žrtve. U potrazi za posmrtnim ostacima ubijenih Srebreničana forenzičari su do sada otkrili čak 93 masovne grobnice.

Predsjednica Grabar-Kitarović i potpredsjednica Vlade Pusić u Potočarima

Dvadeseta obljetnica velikosrpskog genocida nad srebreničkim Bošnjacima, što ga je 1995. godine počinila vojska bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića, danas se obilježava komemoracijom i dženazom (islamskim vjerskim obredom kojim se pokapaju umrli) u Memorijalnom centru Potočari, na kojoj se okupilo više od pedeset tisuća ljudi.

U Memorijalnom centru u Potočarima bit će pokopano 136 Bošnjaka iz Srebrenice, ubijenih u srpnju 1995. a čija su tijela u proteklim godinama pronađena u nekoj od masovnih grobnica.

Okupljanje je počelo od ranih jutarnjih sati - tisuće ljudi i međunarodna izaslanstva počela su pristizati u Srebrenicu kako bi odale počast žrtvama, a na prilaznim cestama zabilježene su stotine osobnih automobila i 140 autobusa.

U Srebrenicu su stigla i izaslanstva više od devedeset država i različitih međunarodnih organizacija, među kojima je i izaslanstvo Republike Hrvatske kojega predvode predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i ministrica vanjskih poslova i prva potredsjednica Vlade Vesna Pusić. Protokolom je predviđeno da hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović bude jedna od onih koji će govoriti na komemoraciji.