Dok se najmoćniji svjetski lideri zabavljaju prepucavanjima, ekologija, čini se, ponovno pada u drugi plan. No sat je već debelo otkucao pet do dvanaest, što je pokazalo i najnovije izvješće WWF-a, u kojem stoji da je gotovo polovica biljnih i životinjskih vrsta na 35 za bioraznolikost ključnih mjesta u svijetu u opasnosti od izumiranja, prenosi CNN.

Neka od posebno ugroženih područja su primjerice Amazonija, otok Galapagos, jugozapadna Australija te Madagaskar. Sve su to, dakako, posljedice globalnog zatopljenja, a usprkos nebrojenim dokazima, mnogi ga svjetski moćnici i dalje ignoriraju.

'Topliji dani, duži periodi suše i sve jače oluje postaju normalna stvar, a biljne i životinjske vrste diljem svijeta već itekako osjećaju posljedice', rekao je Nikhil Advani, vodeći stručnjak za klimu i divlje životinje u londonskom WWF-u.

Ovih ključnih 35 područja izabrano je na temelju svoje jedinstvenosti i značenja za ekosustav, odnosno raznolikost biljaka i životinja koje se ondje nalaze.

'Prikupljeni rezultati otkrili su nam šokantne trendove. Ovdje se nalaze snažni dokazi da hitno trebamo pokrenuti svjetsku akciju u nastojanju da ublažimo klimatske promjene', stoji u izvješću.

Ako bi prosječne temperature porasle za 4,5 stupnjeva Celzija, životinjama poput afričkih slonova vrlo bi vjerojatno ponestalo zaliha vode. Također, oko 96 posto mjesta na kojima se tigrovi razmnožavaju u indijskoj šumi Sundarbans moglo bi biti potopljeno.

Međutim ako bi se globalno zatopljenje ograničilo na temperature ispod dva stupnja Celzija, kao što je propisano Pariškim sporazumom, broj izumrlih vrsta mogao bi biti ograničen na nešto manjih 25 posto.

'Ovo nije samo problem nestanka mnogih vrsta s određenih područja. Radi se o značajnim promjenama ekosustava koji su od životne važnosti ne samo za životinje, već i za milijune ljudi', zaključeno je u izvješću.