Na današnjem sastanku organa kaznenog progona raspravljao se o primjeni novog Zakona o kaznenom postupku te Zakona o državnom odvjetništvu i Zakona o policijskim poslovima i ovlastima te postupanju policije i Državnog odvjetništva po anonimnim prijavama, priopćili su iz Ministarstva unutarnjih poslova. Zaključeno je kako obje institucije, i policija i Državno odvjetništvo, moraju imati osigurane kapacitete potrebne za primjenu Zakona o kaznenom postupku za sva kaznena djela. Kad su pitanju anonimne prijave istaknuto je kako obje institucije moraju provjeriti navode o mogućim počinjenim kaznenim djelima i počiniteljima tih djela.

'Dosadašnja iskustva i policije i Državnog odvjetništva pokazuju kako anonimne prijave mogu predstavljati koristan izvor informacija za pokretanje kriminalističkih istraživanja', stoji u policijskom priopćenju. Policija po anonimnim prijavama može postupiti po nalogu državnog odvjetnika ili samostalno, temeljem Zakona o policijskim poslovima i ovlastima.

'Slijedom iznijetog policija je ovlaštena i dužna dovršiti postupanje po anonimnoj prijavi koja se odnosi na nabavku oružja iz 1991. godine u Rijeci te o rezultatima obavijestiti nadležno Državno odvjetništvo', zaključili su.

Kad je slučaj Linić posrijedi policiju se proziva da je proces pokrenula na poticaj ministra Karamarka i ravnatelja policije Olivera Grbića, a za potrebe predstojeće izborne kampanje čiji je cilj uvjeriti birače da korupcijom nije zaražen samo HDZ, već i konkurentski SDP. Budući da je i policija ovlaštena istraživati anonimne prijave, nejasno je, međutim, zašto su se iz vrha policije od ovih optužbi opravdavali da nisu pokrenuli istragu samostalno već prema nalogu Državnog odvjetništva, koje je policijske navode ubrzo demantiralo. Naime, iz Državnog odvjetništva su poručili kako su na upit policije što da rade s anonimnom prijavom odgovorili da samostalno ocijene ozbiljnost prijave i postupe prema Zakonu o policiji.