Na to ga je potaknula pohlepa i socijalna neosjetljivost domaćih banaka u stranom vlasništvu prema poljoprivredi te poziv HGK seljacima da prebace račune kod banaka koje prihvaćaju projekt financiranja otkupa pšenice ovogodišnjeg roda sredstvima HBOR-a uz tri posto kamata, bez devizne klauzule i na godinu dana.

S Mlinarićem se slaže i Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koji se u emisiji Osječke televizije 'Karte na stol' također obrušio na hrvatske banke. Tvrdi da su u poljoprivredu 'upucale' desetke milijardi kuna, na što obračunavaju 7-8 posto kamata, pa ne žele sudjelovati u projektu HBOR-a koji im plasiranjem novca preko poslovnih banaka u poljoprivredu uz tri posto kamate predstavlja neželjenu konkurenciju.

'Banke su potpuno neosjetljive prema poljoprivrednicima, a naša HNB i njezin dični guverner ništa ne čine da nam pomognu. Banke svaki put na kraju godine ostvare veći profit i poljoprivreda to više ne može podnositi. Sve tvrtke koje se bave stočarskom proizvodnjom u Hrvatskoj prošle su godine okrenule 16-17 milijardi kuna i ostvarile 220 milijuna kuna dobiti. Istodobno je trošak financiranja, odnosno zarada banaka bila 300 milijuna kuna, dakle više nego što su zaradili svi stočari u Hrvatskoj zajedno', ističe Grivičić.

Mlinarić misli da bi bilo dobro objediniti Hrvatsku poštansku banku, Croatia banku i FINA-u u jednu instituciju u kojoj bi svoje račune držale i općine, gradovi i županije. Svjestan je da je za to potrebna politička volja, no tada bi, smatra, bilo kapitala i obrtnih sredstava za korisne društvene projekte. 'Kod nas je nesređeno tržište poljoprivrednih proizvoda i nekoliko važnijih otkupljivača dogovori se oko cijena za svaku kulturu koju otkupljuju. Proizvodnja približno 90 posto kultura je ugovorena jer seljaci ne mogu doći do kapitala i sami kupovati repromaterijal za sjetvu pa su uvijek dužni dobavljačima. U ugovoru je sve utvrđeno osim cijene koja je 'tržišna', a nju pak određuju otkupljivači', tvrdi Mlinarić i upozorava da će izgubiti oni koji su svoju pšenicu prodali po 1,35 kuna za kilogram.

Za teško stanje na tržištu pšenice okrivljuje državnu politiku i potpredsjednika Vlade, ministra Petra Čobankovića, koji su odgovorni za to što je mineralno gnojivo u kutinskoj Petrokemiji, u državnom vlasništvu, 40 posto skuplje nego u Italiji ili u Sloveniji.

'Čobanković određuje cijenu gnojiva pa bi trebao i stati iza poljoprivrednika koji to mineralno gnojivo kupuju, dok Petrokemija našim novcem financira razne sportske manifestacije. O tomu bi Čobanković trebao više voditi računa, kao i o tomu koliko je zaposlenih u Petrokemiji i po kakvim su kriterijima zapošljavani. Jer tko je podoban, taj je u Petrokemiji sposoban', ironično je ustvrdio Mato Mlinarić u razgovoru s urednikom emisije i našim dopisnikom Goranom Flauderom.

Mlinarić ističe da bi cijena pšenice uvezene s budimpeštanske burze danas bila najmanje dvije kune jer bi u njezinu cijenu od 1,48 kuna trebalo ugraditi troškove prijevoza, fitopatološkog nalaza, prelevmane, carine i drugo. Stoga procjenjuje da je realna cijena pšenice 2,20 lipa po kilogramu jer mora sadržati i amortizaciju strojeva te minimalnu zaradu. Tvrdi i da će za 50-60 dana službena cijena pšenice u Hrvatskoj biti veća od dvije kune.

'Agrokor je prvi put bio realan i rekao da neće ucjenjivati poljoprivrednike koji su s njima ugovarali proizvodnju niti ih prisiljavati na prodaju, kao što to čine neki koji nam žele oteti pšenicu za 1,35 kuna, a kasnije prodati za možda 2,5 kuna. Nama treba jamstvena agencija, a to ne može biti HAMAG koji jamči sa 50 posto, jer u poljoprivredi se mora jamčiti sa sto posto. Tada banke više neće imati rizik jer će iza poljoprivredne proizvodnje stajati država i kamate će pasti na tri i manje posto', zaključuje Mato Mlinarić.