Agencija za izdavanje kreditnih rejting Fitch u petak je objavila da će Grčka biti djelomično u stečaju s obzirom na uvjete postignutog dogovora o novom paketu pomoći Grčkoj. Banke i ostale financijske institucije, koje su pristale zamijeniti postojeće udjele u grčkim obveznicama novim državnim dugom, bit će na gubitku od 21 posto, poručio je Fitch.

'U Fitchu smatraju da sama priroda uključivanja privatnog sektora već predstavlja svojevrstan djelomični stečaj. Međutim, smanjenje kamatnih stopa i produljenje roka otplate potencijalno nudi Grčkoj mogućnost da vrati solventnost, unatoč golemim izazovima s kojima je suočena', rekao je David Riley, čelnik odjela za rejtinge država u Fitchu.

Nakon dovršetka zamjene obveznica, Fitch će vjerojatno izdati više rejtinge za grčke obveznice od sadašnjeg, najnižeg rejtinga CCC.

Ranije tijekom dana, cijene dionica na europskim burzama naglo su rasle, a euro je ojačao u odnosu na dolar. Britanski, njemački i francuski indeksi jutros su bili u plusu, Nikkei indeks na Tokijskoj burzi porastao na najvišu razinu u dva tjedna, a skočile su i cijene dionica na Wall Streetu.

Čelnici Eurozone pristali su, u suradnji s MMF-om, osigurati 109 milijardi eura u novom paketu pomoći, dok su banke u privatnom sektoru, iznenađujuće, pristale sudjelovati s dodatnih 50 milijardi eura. S najmanje 159 milijardi eura, nižim kamatama i produljenjem roka otplate duga, Grčka i eurozona zasad su spašene.

'Poslali smo jasan signal tržištima pokazujući odlučnost u okončavanju krize, spašavajući Grčku i osiguravajući budućnost za štednju, mirovine i radna mjesta širom Europe', rekao je nizozemski premijer Mark Rutte, koji je čelnicima manjih zemalja eurozone u noći s srijede na četvrtak prenosio detalje velikog kompromisa njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog premijera Nicolasa Sarkozyja. Time se, piše njemački Spiegel, pokušao izbjeći dojam da dvije velesile same kroje sudbinu eurozone - iako bi, istini za volju, bez maratonskog, sedmosatnog sastanka u Berlinu čelnici eurozone teško uspjeli usuglasiti dogovor u Bruxellesu.

'Kolektivna odlučnost'

Sudjelovanje privatnog sektora u spašavanju Grčke doživljava se kao osobni uspjeh Angele Merkel, koja je takvo rješenje zagovarala mjesecima unatoč snažnim opiranjima Pariza. Njemačka kancelarka morala je, međutim, popustiti u onome što se danas ocjenjuje kao najznačajnije postignuće za eurozonu - jačanje uloge Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), koji će izdati jamstva novim grčkim obveznicama te ubuduće služiti kao instrument predostrožnosti protiv širenja financijske krize europskim kontinentom, pomažući bankama i zemljama u krizi.

'Složili smo se oko toga da stvorimo začetke Europskog monetarnog fonda', slavodobitno je ustvrdio Sarkozy. EFSF će moći izdavati kreditne linije s pravom prvootkupa i sudjelovati u rekapitalizaciji posrnulih banaka. Moći će kupovati državne obveznice na sekundarnim tržištima, primjerice od banaka i osiguravajućih tvrtki, nakon što Europska središnja banka utvrdit da je riječ o zemlji koja se našla u ekstremnoj situaciji, a sve članice eurozone odobre kupovinu, pri čemu zadržavaju pravo veta.

Tim postignućem osobito je zadovoljna i Christine Lagarde, nova šefica MMF-a. Lagarde je zadivljena činjenicom da su čelnici eurozone odlučili osnažiti EFSF. 'To je ono što je MMF dugo vremena zagovarao, ujedno i plan koji je veoma obiman', rekla je Lagarde, puna riječi hvale za dojučerašnje europske kolege zbog 'kolektivne odlučnosti' kojom su odlučili pomoći članici u nevolji, naravno pod uvjetom da Atena odradi svoj dio posla.

Pitanje je, međutim, hoće li Grčka ostati ustrajna u naporima da provede nepopularne mjere štednje i privatizaciju u javnom sektoru.

'Grci su ponosni ljudi. Kreativni smo i poduzetni. Jedino što tražimo jest pravo da napravimo velike promjene u našoj zemlji – duboke, korjenite promjene', rekao je grčki premijer George Papandreou, najavljujući da će se dug smanjiti za 26milijardi eura do 2014. S obzirom na nova zaduženja, to neće biti takoznačajna brojka.

Velika cijena neuspjeha

Privatni sektor – banke – pristao je inicijalno sudjelovati s 37 milijardi eura, prihvaćajući mogućnost da Ateni prodaju otkupljene grčke obveznice po tržišnoj, umjesto po nominalnoj cijeni. Zbog gubitaka koji prijete bankama, EFSF bi ih mogao rekapitalizirati, a s obzirom da je agencija Fitch proglasila stečaj Grčke, postoji mogućnost da se nestabilnost opet prenese na eurozonu.

'Kristalno je jasno da se uključenje privatnog sektora odnosi isključivo na Grčku. To je jedinstveno rješenje, koje isključujemo kao mogućnost za druge slučajeve', rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Namjera je poslati poruku da ostale banke, koje ulažu u druge zemlje, neće biti izložene zloslutnom odustajanju od određenih potraživanja.

Ključno je pitanje hoće li financijska tržišta progutati službena tumačenja. Ukoliko se sličan scenarij ponovi u slučajevima Irske i Portugala, cijena će biti daleko veća.

Privremeni stečaj Grčke, piše BBC, mogao bi imati niz ozbiljnih posljedica. Banke bi preko noći bile prisiljene zbrojiti milijarde eura gubitaka, što bi moglo rezultirati nestašicom kapitala; europske banke morale bi uzimati zajmove pod težim uvjetima, a grčke banke postale bi insolventne i ne bi mogle posuđivati od Europske središnje banke, koja se također suočava s velikom gubicima; naposljetku, restrukturiranje duga moglo bi potaknuti isplate milijardi dolara po ugovorima o kreditnim derivatima, koje bi financijska tržišta aktivirala u zaštiti od stečaja ili spekulacija o stečaju.