Da vladajući, za razliku od prethodnih godina, ove godine ne misle raditi rebalans proračuna, potvrdila je na saborskom Odboru za financije ministrica financija Martina Dalić. Na istoj sjednici HDZ-ov Goran Marić još jednom je iskoristio priliku za prozivanje HNB-a
'Rebalansa neće biti, posebno neće biti rebalansa koji bi širio fiskalne neravnoteže, oko toga se ne trebate brinuti', poručila je članovima odbora ministrica financija Martina Dalić
Odgovorila je tako oporbi koja ju je pozvala da što prije donese rebalans, među ostalim, i zbog četiri posto slabijeg punjenja državnog proračuna u prva tri mjeseca 2011.
'To znači 4,5 milijardi kuna manje u proračunu, morate paziti da planirani deficit od 15 milijardi kuna ne naraste na 20 milijardi', spočitnuo je ministrici SDP-ov Gordan Maras
Dalić je informaciju o rebalansu iznijela tijekom rasprave o Izvještaju o izvršenju proračuna za 2010, koje oporba nije prihvatila. SDP-ov Maras pritom je prigovorio vladajućima da su u zadnje tri godine državu zadužili preko 40 milijardi dolara, a da to zaduženje nije donijelo promjene u fiskalnoj i gospodarskoj politici.
Imamo li kakvih rezultata od toga, jesmo li od tog zaduženja otvorili ijedno radno mjesto, ostvarili jedan posto gospodarskog rasta', upitao je Maras, dodavši da su promjene krenule samo negativno - u zadnje tri godine zabilježen je gospodarski pad od 7,5 posto te izgubljeno 120 tisuća radnih mjesta.
U obranu Vlade i ministrice financija stao je HDZ-ov Goran Marić, kojemu je posebna zasmetala Marasova izjava da svi analitičari govore o maloj stopi gospodarskog rasta u ovoj godini.
'Molim kolegu Marasa da me poštedi financijskih analitičara, tih pripravnika u Bossovim odijelima, iz nekih financijskih institucija koji pokušavaju svima nama dijeliti lekcije, a neka se samo vidi na koji se način financiraju, od koga dobivaju plaću, na koji način žive, onda će se razumjeti zašto takve stavove plasiraju u javnost', poručio je Marić
HDZ-ovac je Vladu pozvao da iznađe nove modele zaduživanja jer aktualni idu na ruku samo poslovnim bankama. Spomenuo se pritom i HNB-a, za koju je kazao da je postala sastavnica poslovne politike banaka, a ne nacionalne ekonomske politike.
'Financiranje deficita ne smije biti najplodonosniji izvor dobiti poslovnih banaka, a tome uvelike pridonosi kreditno-monetarna politika HNB-a i izostanak sinkronizacije fiskalne i monetarne politike, isključivo zbog neželjenja monetarne politike. Tako će biti i ubuduće ako se odluke u HNB-u i dalje budu donosile bez Savjeta HNB-a, a Savjet bude zasjedao bez ministrice financija i predsjednika Odbora za financije', zaključio je Marić
