U tragičnom slučaju smrti šestogodišnje djevojčice Madine Hosseini, Europski sud za ljudska prava (ESLJP) prošle godine utvrdio je odgovornost Republike Hrvatske za brojne povrede ljudskih prava iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda - prava na život, povredu zabrane mučenja i nečovječnog postupanja, zabranu kolektivnog protjerivanja stranaca, pravo na sigurnost i slobodu i pravo na pokretanje sudskog postupka. Republika Hrvatska zatražila je ponovno razmatranje tog slučaja, no sud je u ponedjeljak odbio taj zahtjev. O tome je na svojoj stranici na Facebooku izvijestio Centar za mirovne studije navodeći da je slučaj male Madine Hosseini napokon završen.

'Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava odbilo je zahtjev Republike Hrvatske za ponovnim razmatranjem slučaja obitelji malene Madine i tako potvrdilo još jednom presudu da je Republika Hrvatska povrijedila Madinino pravo na život, nečovječno postupala prema djeci držeći ih u detenciji, cijelu obitelj protuzakonito lišila slobode, a dio obitelji kolektivno protjerala iz Hrvatske te im nakon svega toga onemogućavala pristup odvjetnici', napisali su na svojoj stranici na Facebooku iz Centra za mirovne studije.

Da je presuda donesena te da je ona ovim odbijanjem zahtjeva RH postala konačna, izvijestio je i Ured zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava.

'Dana 4. travnja 2022. odbor od pet sudaca Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava odbio je zahtjev Republike Hrvatske za podnošenje predmeta M.H. Velikom vijeću. Time je presuda Vijeća od 18. studenog 2021. postala konačna te će uslijediti postupak njezinog izvršenja', piše u priopćenju Ureda.

>>> Cijelu presudu Europskog suda za ljudska prava o slučaju male Madine Hosseini od 18. studenog 2021. možete pročitati u nastavku:

Ova presuda ESLJP-a potvrđuje različite probleme na koje brojni akteri ukazuju već niz godina te o čemu izvještavamo Hrvatski sabor, nadležna tijela i javnost. To se prije svega odnosi na izostanak provođenja učinkovite istrage navoda o kršenjima ljudskih prava migranata, što je nužno kako bi nadležna tijela otklonila sumnju ili pak potvrdila navode, poručila je u studenom prošle godine pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter povodom donošenja presude.

U ovom slučaju to se odnosilo i na rad policije, DORH-a i pravosuđa, pri čemu je ESLJP na drugačiji način ocijenio učinkovitost istrage nego Ustavni sud, a između ostalog na način ispitivanja učinkovitosti istrage ukazalo je u izdvojenom mišljenju troje sudaca. Za održavanje vladavine prava u kojoj nitko, a naročito policija, ne može biti iznad zakona ključna je upravo učinkovita istraga, koja uzima u obzir informacije što ih je o tragičnom događaju dala majka i one koje su dali policijski službenici, a koja obuhvaća sve dostupne informacije za utvrđivanje činjeničnog stanja (uključujući snimke termovizijskih kamera, podatke o kretanju i lokaciji policijskih službenika putem zapisa signala njihovih mobilnih uređaja, policijskog vozila putem GPS uređaja ili članova obitelji Hosseini putem njihovih mobilnih uređaja), smatra pravobraniteljica Šimonović Einwalter. Prema presudi ESLJP-a te kao što smo i sami upozoravali, to su nadležna tijela propustila učiniti, dodala je.

U dijelu vezanom uz ograničavanje slobode kretanja Madinine obitelji s osmero djece, upozorili su da nije vidljivo koji su postupci korišteni tijekom individualne procjene o tome je li se drugim mjerama, koje su alternativa detenciji, mogla ostvariti ista svrha, što ponavlja i presuda ESLJP-a. Pri tome, sam se postupak provodio na engleskom jeziku koji majka M. Hosseini nije razumjela.