Kukuriku koalicija u posljednje vrijeme ne uspijeva zadržati čak ni privid složnih partnera koji znaju što žele i koji su spremni zajedno preuzeti odgovornost. Unutarnji problemi izbili su na površinu nakon Linićevog predstavljanja ideje Zakona o porezu na nekretnine bez suglasnosti partnera iz HNS-a. Premda se nastali raskol nastoji opravdati šumovima u komunikacijskom kanalu, nije teško zaključiti da Kukuriku vlada ima ozbiljnih problema u donošenju najvažnijih odluka
Iznenadni odlazak Radimira Čačića iz Vlade (zbog pravomoćne presude mađarskog suda koji ga je kaznio s 22 mjeseca zatvora) izazvao je neravnotežu snaga u Kukuriku koaliciji. To se nije odmah moglo primijetiti jer je njegovu presudu u javnosti dva dana kasnije u potpunosti zasjenilo oslobađanje generala Gotovine i Markača, no 'kvar' u koalicijskom sistemu izbio je na dugo najavljivanom Zakonu o porezu na nekretnine
Prema mišljenjima političkih analitičara, neslaganje HNS-a i SDP-a oko Zakona o porezu na nekretnine ukazuje na značajne ideološke i političke suprotstavljenosti dvije stranke koje su međusobne razlike godinama stavljale pod tepih ne bi li oborile HDZ s vlasti. Moglo bi se čak reći da se na ovom pitanju lome koplja interesa radnika i predstavnika krupnog kapitala.
ČAČIĆ POGOĐEN PRESUDOM I SMJENOM IPAK NASTOJI 'VLADATI' IZ STRANKE...
Politički sociolog Dražen Lalić tvrdi da je Milanović ideološke razlike SDP-a i HNS-a, pa čak i rivalstvo ministra financija Slavka Linića i Radimira Čačića, mogao držati pod kontrolom dok je Čačić bio u Vladi, no odlazak prvog potpredsjednika Vladu je ostavio bez kompetentnog zastupnika HNS-ovih ekonomskih stajališta.
'Otkako je Čačić otišao iz Vlade HNS-u su ostali Ivan Vrdoljak koji je možda nadaren, ali je ipak samo akter na daljinsko upravljanje, te Vesna Pusić koja se bavi vanjskom politikom i putuje po svijetu. Ne može nitko biti izvan Vlade i kvalitetno rješavati probleme', ističe Lalić, upozoravajući kako se čini da Čačić upravo to pokušava raditi.
Kao jedan od motiva Čačićeve iznenadne i javne sabotaže Linićevog poreza na nekretnine, Lalić navodi njihovo rivalstvo u odlučivanju oko najvažnijih ekonomskih pitanja u Vladi. Kaže da je moguće čak i da Čačić dio odgovornosti za svoju zatvorsku kaznu također svaljuje na Linića: 'Linić ranije nije bio taktičan oko davanja izjava o suradnji Vlade i MOL-a, čime se Čačićeva pozicija u Mađarskoj pogoršala. Naivno je misliti da postoji sasvim politički neovisna sudska vlast u Mađarskoj. Njihov premijer Viktor Orban nedavno je napravio čistku među sucima i zamijenio neposlušne poslušnima, a kako znamo, mađarska država je suvlasnik MOL-a i ima ogromne interese u zadržavanju kontrole nad Inom. Čačić se tu vjerojatno osjeća izdanim i povrijeđenim, bio Linić odgovoran ili ne.'
HNS ZASTUPA INTERESE BOGATIH, A SDP INTERESE RADNIČKOG SLOJA?!
Ipak, puno važnija i dublja razina sukoba odnosi se na ideološke i političke opredijeljenosti stranaka. HNS je liberalna stranka koja se i u ekonomskom smislu, prema logici slobodnog tržišta, treba protiviti novim porezima. 'Zakon o porezu na nekretnine, što god rekli Linić i Milanović, jest novi porez. Nastale nesuglasice odnose se na svjetonazorske i političke razlike, a ne na probleme u komunikaciji kako se to nastoji predstaviti', rekao je Lalić.
Linića vidi kao nepokolebljivog socijaldemokrata starog kova, doduše politički zaostalog u Europi '70-ih godina, koji je možda, zbog svoje tvrdoglavosti, čak spreman i založiti mandat za porez na nekretnine. SDP je, kaže, 'catch-all' stranka (koja se obraća različitim skupinama i slojevima) s bitno drukčijom pozicijom od HNS-a. 'SDP obuhvaća oko 30 posto hrvatskog biračkog tijela, a HNS je stranka srednjeg sloja i poduzetnika. Linićev zakon stavlja najveći teret upravo na te skupine. Donošenje poreza na nekretnine bilo bi još veće izmicanje stolice na kojoj HNS sjedi jer ionako imaju sve manju potporu među biračima', kaže Lalić.
Politolog Berto Šalaj vrlo je blizak Lalićevim razmišljanjima, a čini se i Linićevim, jer smatra da je Zakon o porezu na nekretnine dobar prijedlog.
'POREZ NA NEKRETNINE PRVI JE SOCIJALDEMOKRATSKI ZAKON, ZATO JE I IZBIO SUKOB'
'SDP je stranka koja bi trebala brinuti o radnicima i socijalnoj pravednosti, a upravo je pravedna redistribucija cilj ovoga zakona. Dakle, poanta je da se uzme onima koji imaju najviše i preraspodijeli zdravstvu i socijalnoj pomoći', kaže Šalaj. Smatra da HNS i SDP do ovog zakona nisu imali većih nesuglasica jer je SDP sve do sada birao poziciju 'srednje struje' koja se bazira na štednji.
Šalaj kaže da se sukob prije ili kasnije morao dogoditi jer HNS-ova politika više odgovara poduzetnicima, krupnom kapitalu i bankama. 'Paradoks kod ovog zakona je da nitko ne spori da treba uvesti pravedniji porezni sustav tako da oni koji imaju više i plate više. Dakle, Zakon o porezu na nekretnine prvi je pravi socijaldemokratski zakon ove Vlade i prvi veći kamen spoticanja za koaliciju', ističe Šalaj i kritizira Vladu što se nije bolje potrudila predstaviti porez na nekretnine jer je uvjeren da bi ga većina građana zapravo podržala: 'Neće ovaj zakon pogoditi najsiromašnije nego banke, građevinare i velike poduzetnike', rekao je.
HOĆE LI MILANOVIĆ ŽRTVOVATI ZAKONE ZA 'MIR' U KOALICIJI?
Posljednji, ali nimalo zanemariv izvor trzavica su predstojeći lokalni izbori. Šalaj kaže da se HNS posebno zbog predizborne utrke nastoji pred biračima prikazati kao veliki protivnik poreza, dok Lalić povlači paralelu s Račanovim koalicijskim partnerom s početka tisućljeća: 'Cijela me ova situacija, na obrnut način, podsjeća na sukob SDP-a i HSLS-a u prvim fazama vlade Ivice Račana koji je morao u Banske dvore uvesti Dražena Budišu ne bi li se problemi unutar koalicije lakše rješavali. Ne vjerujem da će se aktualna Kukuriku koalicija raspasti, ali mislim da HNS-u prijeti sudbina HSLS-a.' Podsjetimo, HSLS je na posljednjim parlamentarnim izborima doživio potpuni debakl i nije osvojio niti jedan zastupnički mandat.
Što se tiče budućnosti poreza na nekretnine, Lalić i Šalaj smatraju da će premijer Zoran Milanović pokleknuti i odgoditi zakon samo kako bi očuvao koaliciju i stabilnost Vlade.
Da bi to zaista mogao učiniti, moglo se iščitati iz njegove izjave koju je dao odmah nakon HNS-ovog bunta zbog Linićeve prezentacije. Tada je naglasio da je i on žestoki protivnik novih poreznih opterećenja te da je cilj predstavljanja zakona u Vladi bilo poticanje javne rasprave: 'Okolnosti se mogu promijeniti, o svemu se može razgovarati. Moramo vidjeti što se time dobiva, a što gubi, ruši li to povjerenje ulagača u Hrvatsku ili to s tim nema nikakve veze. (...) Potpuno sam otvoren za sve primjedbe, da se ukaže što u takvom prijedlogu ne valja, ako ne valja, ako smo pogriješili, nije o glavu, Zakon se ne mora donijeti.'
