SAD, Kina i Rusija države su koje troše najviše novca na vojsku u svijetu. Ali i sve ostale zemlje prošle godine podigle su vojne izdatke tako da je ukupna globalna vojna potrošnja porasla na rekordna 2,3 bilijuna eura, izvijestio je Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI)
'Činjenica da je potrošnja veća nego ikad i da je tako drastično porasla odražava sve goru situaciju u svijetu. Države se sve više oslanjaju na vojnu snagu umjesto diplomacije. To je put prema eskalaciji, a ne deeskalaciji', zabrinut je analitičar SIPRI-ja Nan Tian.
Kao rezultat rata u Ukrajini, mnoge europske zemlje članice NATO-a uložile su znatno više u svoju vojsku nego prije. Ekonomski najmoćnija članica EU-a Njemačka iskoristila je manji dio posebnog fonda od 100 milijardi eura, odobrenog prije dvije godine, što ju je lani pozicioniralo na sedmo mjesto na globalnoj ljestvici vojnih izdataka.
vezane vijesti
'Ako Njemačka ostvari NATO-ov cilj od dva posto BDP-a, kako je planirano, vjerojatno će u budućnosti biti na četvrtom mjestu u svijetu - i imala bi daleko najveće vojne izdatke u zapadnoj i srednjoj Europi', rekao je Tian.
Jedanaest od 31 zemlje NATO-a postiglo je cilj od dva posto BDP-a prošle godine, četiri više nego 2022.
Rusija je također najavila da planira ulagati još više u vojsku, što Ukrajinu stavlja u nepovoljan položaj, upozorava stručnjak SIPRI-ja.
Dok Rusija troši gotovo šest posto svog bruto domaćeg proizvoda na vojsku, Ukrajina je na izuzetno visokih 37 posto. 'Ekonomski teret rata puno je veći za Ukrajinu nego za Rusiju. Zato se postavlja pitanje koliko dugo Ukrajina još financijski to može izdržati, pogotovo jer potrebe i dalje rastu', kaže Tian.
Kada zemlje povećaju vojnu potrošnju, zanemaruju druga važna područja poput zdravstva ili socijale – ali i dugoročne prijetnje poput klimatske krize, upozorava Tian.
'Prošla godina bila je najtoplija koju smo doživjeli, a ožujak 2024. bio je najtopliji mjesec ikada. Vlade moraju pronaći ravnotežu između vojne potrošnje i izdataka za druge aspekte društva', istaknuo je Tian.
Stručnjaci SIPRI-ja nisu optimistični kad je riječ o bliskoj budućnosti. Za mnoge ratove u svijetu ne vidi se brzo rješenje. Kao primjer navode situaciju u Pojasu Gaze: izraelska vojna ulaganja povećavaju napetost i potencijal su za veći regionalni sukob na Bliskom istoku.
'Malo je vjerojatno da će se sigurnosna situacija poboljšati 2024. ili čak 2025. Ratovi će se nastaviti. Živimo u turbulentnim i opasnim vremenima. Bliska budućnost je crna', zaključio je Tian.
