Vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zatražilo je od predsjednice vlade Jadranke Kosor, predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića i predsjednika Ive Josipovića da se o prijedlozima zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti, o kojima ovisi očuvanje nacionalne, znanstvene i kulturne baštine, provede javna rasprava prije nego bude upućen u saborsku proceduru. Brzo se priopćenjem oglasilo Ministarstvo znanosti naglasivši da se novim zakonom ukidaju školarine
Vijeće poziva najviša tijela u Hrvatskoj da u tako osjetljivoj stvari ne dopuste da se prije temeljite provjere u akademskoj javnosti, koja je velikom većinom odbacila prve zakonske prijedloge, preinačeni prijedlozi na neviđeno pošalju u saborsku proceduru.
'Jedino ozbiljna javna rasprava - i to u redovitu roku od mjesec dana - o tako osjetljivim pitanjima za budućnost Hrvatske kao zemlje znanja i slobode, a ne zemlje bijede, zaostalosti, potpune ovisnosti o drugima i totalitarnog diktata, čemu bi vodili prvi nacrti prijedloga triju zakona, može osigurati dobra rješenja na tome području', ustvrdilo je fakultetsko vijeće.
Pritom upozorava na moguće kobne posljedice ako se iz nemara, neznanja ili zlonamjernosti prema budućnosti zemlje zaobiđe javna rasprava. 'Zato vas pozivamo da osigurate slobodnu javnu raspravu i demokratsku proceduru u donošenju zakona o područjima znanosti, obrazovanja i sveučilišta', kaže se u priopćenju.
Napominju kako zakonski prijedlozi još nisu objavljeni na internetskim stranicama ministarstva, znanosti, obrazovanja i športa iako je resorni ministar najavio kako će to učiniti u ponedjeljak.
Ministrovu tvrdnju kako javna rasprava može trajati dok traje saborska procedura smatraju ironičnom te ocjenjuju kako bi se mogla prihvatiti jednako kao i njezin mogući nastavak da se rasprava može produžiti i kad završi saborska procedura prihvaćanja triju zakona.
MZOŠ: Novim zakonima ukidaju se školarine
Prijedlogom novog Zakona o visokom obrazovanju u potpunosti se ukidaju školarine te se svi studenti na javna visoka učilišta upisuju potpuno besplatno i nastavljaju studirati bez plaćanja (bez naplate upisnina) dok redovito ispunjavaju svoje obaveze, no pritom će se trošak upisnine studentima na redovitim studijima podmiriti iz državnog proračuna, stoji u završnim tekstovima nacrta prijedloga zakona iz područja znanosti i visokog obrazovanja upućenih u proceduru nadležnim tijelima, objavilo je večeras Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
Za one studente koji svoje obaveze ne ispunjavaju redovito, a studiraju u punom nastavnom opterećenju, osmišljen je model upisnina koji ih maksimalno štiti proizvoljnog utvrđivanja iznosa školarina, kakvo je danas prisutno na pojedinim fakultetima, navodi se u priopćenju.
Isto tako, zakoni više nego ikad prije, kako navodi MZOŠ, potiču suradnju između ustanova iz sustava znanosti s onima iz sustava visokog obrazovanja što je posebno vidljivo kroz predloženi model doktorskih studija.
Ministarstvo ističe da se prijedlogom novih zakona pojačava autonomija sveučilišta i znanosti zajamčena Ustavom te dodaje kako se primjerice uvodi apsolutno autonomni postupak izbora nastavnika od strane sveučilišta te se ostavlja sveučilištima da svojim internim aktima autonomno određuju unutarnji ustroj.
Osigurava se apsolutno autonomni postupak raspolaganja osiguranim financijskim sredstvima na razini sveučilišta, ističe MZOŠ i dodaje kako se u odnosu na potonje povećava transparentnost trošenja novca poreznih obveznika i vlastitih sredstava visokih učilišta.
Navodi također kako su se u izradbi nacrta prijedloga zakona poštivali maksimalni standardi i mjere za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću tj. pravodobno informiranje o planu donošenja zakona, drugih propisa i akata, dostupnost i jasnoća sadržaja postupaka savjetovanja, jasni naznačeni rok provedbe internetskog i drugih oblika savjetovanja, povratna informacija o učincima provedenoga savjetovanja te usklađenost primjene standarda i mjera savjetovanja u državnim tijelima.
MZOŠ podsjeća da je nakon prve faze javne rasprave, na kojoj su se prikupljale primjedbe i prijedlozi za poboljšanje prvih nacrta zakona, ministar u prosincu 2010. g., imenovao tri povjerenstva, a ona kako napominje Ministarstvo čine izabrani i legitimni predstavnici znanstveno-istraživačkih instituta, rektori i prorektori sveučilišta, predstavnici veleučilišta, visokih škola, Nacionalnog vijeća za znanost, Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Nacionalnog vijeća za konkurentnost, Sindikata znanosti i visokog obrazovanja te Studentskog zbora.
Ministarstvo podsjeća kako je jučer održan zajednički sastanak triju prosudbenih povjerenstava za izradbu zakona o znanosti, zakona o sveučilištu i zakona o visokom obrazovanju te ističe kako je članovima prosudbenih povjerenstava predstavilo izmijenjene nacrte prijedloga zakona koji uključuju i izmjene dogovorene na prosudbenim povjerenstvima, a tekstovi su danas upućeni nadležnim tijelima u proceduru.
Nakon višemjesečne rasprave unutar prosudbenih povjerenstava, u velikom dijelu postignuta je suglasnost oko zaključaka, te su spomenuti zaključci implementirani u nacrte prijedloga zakona, navodi MZOŠ i dodaje kako se tekstovi zakona nalaze na linku www.mzos.hr.
Zbog prijedloga da se donošenje zakona provede kroz dva čitanja MZOŠ poziva svu zainteresiranu javnost da alternativne prijedloge koje se odnose na nacrte prijedloga zakona, i dalje dostavljaju na adresu javnarasprava@mzos.hr.
MZOŠ ističe kako se nacrtima prijedloga zakona jamči depolitizacija akademske i znanstvene zajednice te se sprječava bilo kakva komercijalizacija visokog obrazovanja kao djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
