U godini pandemije i potresa u Hrvatskoj je prodano gotovo 32 tisuće nekretnina, samo tri tisuće manje nego 2019. godine i taj je pad uglavnom vezan uz priobalje i Jadranske županije
Najviše je stanova prodano u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, oko 12 tisuća, nešto više od 10 tisuća nekretnina promijenilo je vlasnika u jadranskim županijama i nešto više od 9 tisuća u svim ostalim sredinama u zemlji.
Najmanji pad prodaje bilježe ostali dijelovi – oko dva posto, na Jadranu je smanjenje bilo gotovo za petinu, i to zbog manjeg broja stranih kupaca, piše Večernji list.
U Zagrebu i zagrebačkom prstenu smanjenje je bilo 4,5 posto. Inače, stranci su lani kupili četiri od deset prodanih nekretnina u Istarskoj županiji, tri od deset u Primorskoj-goranskoj, svaku četvrtu u Zadarskoj županiji, svaku petu počevši od Dubrovnika do šibenskog područja i 16 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je na Jadranu udio stranaca među kupcima bio najniži.
U Međimurju i Varaždinskoj županiji udio stranaca je oko 2 posto, a drugdje je u kontinentalnom dijelu zanemariv. Najviše stranih kupaca nekretnina dolazi iz Njemačke, Austrije i Slovenije.
Nekretnine u zagrebačkoj regiji, osim dominantnih “domaćih” kupaca, u prosjeku kupuje oko 6% onih s prebivalištem na Jadranu i isto toliko s prebivalištem u ostalim županijama.
S druge strane, otprilike 15% nekretnina u priobalnim županijama kupuju građani s prebivalištem u zagrebačkoj regiji te otprilike 8% s prebivalištem u regiji “ostalo”. Konačno, u regiji ostalo prevladavaju transakcije kupaca iz te iste regije, uz zanemarive udjele kupaca iz priobalnih županija i relativno niskim udjelom kupaca s prebivalištem na zagrebačkom području.