U Ministarstvu pravosuđa u petak u podne još nisu mogli potvrditi da je bilo kakav odgovor poslan u Bruxelles, ali sudeći prema jučerašnjoj izjavi ministra pravosuđa Orsata Miljenića – učinit će sve kako je govorio premijer Milanović, a on inzistira da sporni zakon ostane kakav jest.

Premda HNS-ova potpredsjednica Vlade Vesna Pusić kaže da redovito komunicira s premijerom, nerazumijevanje u koaliciji je očito. Ona ne skriva svoja očekivanja da se Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU-a na kraju ipak promijeni onako kako to Europska komisija zahtjeva. Čini se kako čak ni njoj nije jasno zašto se zakon uopće morao mijenjati.

Stručnjakinja za kazneno-procesno pravo, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu Zlata Đurđević, u političke razloge nije mogla prodrijeti, ali s pravne strane ne vidi nijednu drugu opciju osim da se zakon promijeni na zadovoljstvo Europske komisije: 'To se jednostavno mora mijenjati. Mora se skinuti datumski rok za izručenja i vratiti ovlasti koje su izmjenama oduzeli sudovima. Naime, sud je taj koji mora odlučivati može li se nekoga izručiti', rekla je Đurđević i pojasnila da su vladajući izmjenama zakona sve neobavezne razloge po kojima se nekoga ne mora izručiti pretvorili u obavezne, čime su, jasno, sucima politički nametnuta druga pravila igre.

Podsjetimo, detalji spornog zakona ispregovarani su prije ulaska u EU i određuju uvjete izručenja hrvatskih državljana zemljama članicama. Problem je nastao kada ga je Vlada, dva dana prije ulaska u Uniju, promijenila na način da se ne mogu baš svi građani tako lako izručiti. Kako je Europski uhidbeni nalog stupio na snagu u kolovozu 2002. godine, Vlada je odredila da se osobe koje su počinile kaznena djela prije tog datuma neće izručivati. To ipak nije bio dio dogovora i pregovora s Europskom unijom...

Dok se ministar pravosuđa Orsat Miljenić posljednjih tjedana u tajnosti dopisivao s Europskom komisijom ne bi li riješili taj 'nesporazum', premijer Zoran Milanović odlučio je ušutkati sve kritičare koji su izmjenu zakona protumačili kao zaštitu osoba poput Josipa Perkovića. Tog bivšeg šefa jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi Njemačka želi privesti pred svoj sud zbog ubojstva Stjepana Đurekovića 1983. godine u Bavarskoj. Da Vlada nije mijenjala zakon u zadnji tren, Perković bi sada bio u Njemačkoj umjesto na slobodi u Hrvatskoj.

Milanović ustraje na svojim izmjenama zakona te se, ni više ni manje, odlučio na promjenu Ustava kako bi ukinuo zastaru za sva politička ubojstva. Tvrdi da bi tako Perkoviću moglo suditi hrvatsko pravosuđe, premda je DORH već nekoliko puta odbacio optužbe protiv Perkovića.

Premijer je gostujući na HTV-u prije nekoliko dana zapravo za sve okrivio tu ustavnu odredbu o zastari. Tvrdi da i želi udovoljiti Europskoj komisiji, Perkovića ipak ne bi mogao izručiti: 'Ljudima koji su odgovorni za takve zločine za koje je u Hrvatskoj nastupila zastara se u ovome trenutku ne može suditi ni u Hrvatskoj jer je ona nastupila niti ih se može izručiti jer je zastara prepreka za izručenje. Zato i idemo na izmjenu Ustava - ako nema zastare, nema ni prepreke izručenju', rekao je Milanović.

No, ako je suditi prema mišljenju profesorice Zlate Đurđević, taj se premijerov argument ne može primijeniti na ovaj slučaj. Naime, Đurđević je rekla da prema Okvirnoj odluci o europskom uhidbenom nalogu zastara nije smetnja za izručenje, niti je to bila u hrvatskom Zakonu o kaznenopravnoj suradnji s državama članicama EU prije izmjena iz lipnja 2013. Suradnja država članica EU temelji se na pravilu o zastari one države u kojoj je kazneno djelo počinjeno. U slučaju Perković, ubojstvo za koje se on tereti počinjeno je u Bavarskoj, a u Njemačkoj nije nastupila nikakva zastara.

Hoće li Vlada na kraju ipak popustiti pritiscima ili će riskirati visoke novčane kazne u slučaju da cijeli slučaj dospije na Europski sud, kažu da ćemo znati za par tjedana - ako se do tada u koaliciji napokon dogovore kakvu politiku izručenja u Europskoj uniji žele voditi.