Nezavisni predsjednički kandidat Nadan Vidošević u gotovo svemu slaže se s HNS-ovom kandidatkinjom Vesnom Pusić, barem ako je suditi prema današnjem obračunu dvaju predsjedničkih kandidata u netom okončanoj emisiji 'Radio ring', čiji ste prijenos mogli gledati na tportalu
Zadovoljna rezultatima predizbornih istraživanja – favoritkinja je korisnika Facebooka iz zapadne Hrvatske, iako prema najsvježijoj Pulsovoj anketi osvaja 7,2 posto glasova ili gotovo upola manje od Nadana Vidoševića (13,9 posto) - Vesna Pusić poručila je da se neće uzoholiti. Ankete pokazuju da će dosta građana s pravom glasa izaći na izbore, pri čemu su mnogi još uvijek u procesu formiranja konačnog stava. 'Dobro je, prava utakmica', komentirala je Pusić.
Istraživanja pomno prati i Vidošević, koji ocjenjuje da situacija po njega izgleda dosta dobro, iako je za zaključke još uvijek rano. Uz opasku da u dosadašnjim sučeljavanjima nisu postavljana egzistencijalna pitanja, već je sve 'izgledalo dosta estradno', najavio je da će pokušati uozbiljiti kampanju barem i da će se fokus javnosti u posljednjim danima prebaciti na stvarne probleme.
Vidošević odlučno negira neizravne optužbe da je kao bivši direktor Dalmacijacementa i sam ubrao proviziju prilikom prodaje te tvrtke. Ponavlja da nije bilo ni riječi o 'aferi', već je uspio sačuvati sva radna mjesta i na vrijeme isplatiti sve plaće, te je naposljetku Dalmacijacement prodan za gotovo čak 200 milijuna njemačkih maraka. 'Bili smo pod snažnim pritiskom da se proda, što se jasno se vidi tadašnjih transpkripta. Kao direktor nisam mogao utjecati na prodaju, upozoravao sam premijere da se ne žuri s prodajom', navodi Vidošević, dodajući da su mu tada bukvalno htjeli skinuti glavu, a i sada mu pokušavaju narušiti karijeru.
Što se tiče zarađivanja na prenamjeni zemljišta, Vidošević ponavlja da je Meštrovičev atelje u Splitu prodao prije promjene GUP-a, dok je prenamjena u Medulinu trajala desetak godina, pri čemu je on samo jedan od desetak vlasnika. 'Pogodio sam, nisam bio strašan vizionar', kaže Vidošević.
Promjene Ustava
Vesna Pusić smatra da su promjene Ustava u ovom trenutku utemeljene, barem u onom dijelu koji se veže za funkcioniranje unutar Europske unije. No podršku ustavnim promjenama treba uvjetovati promjenama zakona o popisima birača, zakona o prebivalištu i izbornog zakona, naglašava Pusić, podsjećajući da se Vlada sjetila problema s nesređenim biračkim popisima i statusom dijaspore na izborima tek sada kad joj prijeti neuspjeh na referendumu o pridruživanju EU. Pritom Vlada ima ideju da se omogući glasanje svim građanima Hrvatske, uključujući dijasporu, ali da se broje samo oni s područja RH. Glavni problem je, međutim, u BiH, gdje se ne glasuje u veleposlanstvima već na stotinama biračkih mjesta.
Vidošević se slaže da Ustav treba mijenjati u dijelu koji se odnosi na EU, ali je protiv svih drugih promjena. Naglašava da je ustav mijenjan čak 17 puta u posljednjih stotinu godina, čime se unosi nestabilnost. Sređivanje biračkih popisa, po njemu, ne treba vezivati za ustav, već za funkcioniranje države kao takve. 'Ne možete krojiti nove zakone zato što niste u stanju provoditi postojeće', upozorava Vidošević, dodajući da se moramo dogovoriti oko načela koje regulira Ustav, a propisi su nešto drugo.
Pusić uzvraća da referendum jest sastavni dio priprema za EU, jer se inače može dogoditi da završimo pregovore, a referendum propadne - što će se vrlo vjerojatno dogoditi po postojećim pravilima. Osim toga, smatra ona, nemoguće je diferencirati prava birača na nesporednim i na predstavničkim izborima. Upitnost u legitimitet vlasti rezultirat će ozbiljnom krizom, no problem je HDZ-a nepostojanje političke volje, baš kao što se svojedobno koalicijsku vlast po ovom pitanju obilježio nedostatak hrabrosti.
Milost ne traže, ali bi je dali
Treba li, sukladno prijedlogu potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa, oduzeti predsjedniku pravo na pomilovanje zatvorenika, glasilo je pitanje voditelja. 'Jedino pod uvjetom da u ustavu piše da se to pravo daje gospodinu Šeksu', gorko se našalila Vesna Pusić, dodajući da je to apsurdno. Institut prava na pomilovanje univerzalno je pravo predsjednika država utemeljeno na razumijevanju da zatvor i kazna nisu osveta, već šansa da se čovjek reintegrira u društvo. Jasno da Komisija služi svrsi, ali predsjednik je jedina osoba izabrana većinom glasova svih građana Hrvatske i kao takva ima legitimitet za pomilovanje zatvorenika.
Nadan Vidošević pridodaje da su inicijative za oduzimanje prava predsjedniku na pomilovanje na tragu slabljenja jedine osobe izabrane od naroda, koja je usto - dokazao je predsjednik Mesić - korektiv vlasti, što ide na ruku partitokracijama koje su postale instrument interesa pojedinaca, umjesto općedržavnog interesa.