Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u posjetu je Bruxellesu gdje je održala predavanje na Centru za europsku politiku (European Policy Centre) na temu 'Pet godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji: do sada učinjeno i pogled unaprijed'
'To što smo dio Europe, najvećeg područja na svijetu slobode, prosperiteta i šansi za sve je dugo bio san svih hrvatskih građana i to je bio dio naših planova s kraja 80-ih i početka 90-ih. Čak i tijekom razdoblja rata i pomibre radili smo na ispunjavanju kriterija za članstvo u Europskoj uniji iako formalno nismo bili uključeni u proces do samog trenutka potpisivanja sporazuma o pridruživanju i suradnji. Bila sam dio tog projekta dugo kao diplomatkinja, ministrica, u prvih nekoliko godina vodila sam taj proces. To je bio golem zadatak, znali smo da će naša tranzicija biti puno složenija od one drugih zemalja koje su se pridružil EU', rekla je Grabar-Kitarović u početku svog predavanja, prenosi N1.
vezane vijesti
Predsjednica je ponovila svoju tezu da regiju radije zove jugoistok Europe, a ne zapadni Balkan. 'Rekla bih da termin Balkan, ne da ne želim u svojem susjedstvu, ali ga ne želim u svojoj kući.'
'Trebali smo biti sigurniji u donošenju odluka u posljednjih pet godina. Bili smo fokusirani na dostizanje kriterija tijekom pregovora, da smo zaboravili na ono što dolazi kasnije. Ono s čime nisam bila zadovoljna, ali se promijenilo zadnju godinu, povlačenje je novca iz europskih fondova', komentirala je pet godina članstva Hrvatske.
Predjsednica Grabar-Kitarović također kazala da je najveća mana članstva u EU - sloboda kretanja.
'Najveća mana članstva u EU je sloboda kretanja, rada u inozemstvu. Mobilnost je dobra ako se ljudi vrate u zemlju. Ali Hrvatska sada bilježi snažne negativne demografske trendove', rekla je predsjednica.
Predsjednica se ranije danas sastala s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.
Izjavila je da želi dati doprinos budućem hrvatskom predsjedanju Europskom unijom, a ne taj posao u cijelosti prepustiti vladi.
'Ja primarno ostavljam predsjedniku vlade sav posao oko Europske unije zato što je većim dijelom riječ o problematici u koju je on dnevno uključen, ali doista želim dati svoj doprinos posebno u kreiranju predsjedanja jer je riječ o zajedničkim ovlastima, posebno kad je riječ o pitanjima nacionalne sigurnosti, imigracije i svih ostalih pitanja vanjske politike. Vjerujem da ćemo tu naići na suradnju. Vlada ima kapacitete i znanja da primarno vodi taj proces u smislu tehničkih detalja i politika, u to se neću miješati i to ću poštovati', izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović nakon razgovora s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.
Vlada smatra da je izjava predsjednice o slobodi kretanja neuobičajena
Izvor iz vlade koji je zatražio da ostane neimenovan u srijedu je Hini rekao kako je "neuobičajeno da bi nešto takvo rekla predsjednica RH i to upravo za vrijeme posjeta Bruxellesu", naglasivši kako je sloboda kretanja ljudi, uz robu, kapital i usluge, jedna od temeljne četiri slobode Unije.
"Slične trendove u dinamici slobode kretanja ljudi (ukidanje kvota i radnih dozvola) su doživjele i druge nove članice u prvim godinama nakon članstva u EU. Očekujemo da u 21. stoljeću mobilnost naših državljana unutar EU bude dvosmjeran proces te da će mnogi nakon rada ili studiranja u drugim državama birati povratak u Hrvatsku", dodao je izvor i naglasio kako vlada "radi na stvaranju uvjeta da se to i ostvari".
"Možemo reći da je EU u cjelini profitirala od članstva Hrvatske, a Hrvatska još uvijek nije", zaključila je predsjednica i dodala kako je predstavila prijedlog demografskih mjera kako bi se u zemlji stvorili uvjeti kakvi su u onim zemljama u koje ljudi odlaze.
