Ministarstvo zdravstva konačno je izradilo prijedloge triju ključnih zakona za provedbu tzv. reforme zdravstva, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, te zakona o obveznom i dobrovoljnom osiguranju
Ministarstvo je povuklo ili izmijenilo značajne stavke iz javne prezentacije reforme od prije dva tjedna, u prvom redu o smanjenju stope doprinosa za zdravstvo na račun HZZO-a i prebacivanjem dijela obveznog izdvajanja na osiguranje od tri do pet posto na račun privatnog osiguravateljskog tržišta, piše Slobodna Dalmacija
Iako se to definira posebnim zakonima u domeni Ministarstva financija, način provedbe bio bi unesen u Zakonu o osnovnom osiguranju, a to što ga nema potvrđuje da se od teme odustalo.
Značajna izmjena i u tome što se kao jedan od kriterija oslobađanja od participacije spominjao dohodovni cenzus, no u zakon je uveden prihodovni, u koji ulaze svi prihodi, uključujući socijalne beneficije.
Zakon predlaže da participaciju ne plaćaju osiguranici čiji ukupni prihod ne prelazi 45,59 proračunske osnovice. Doplaćivat će, dakle, svi čiji je prihod iznad 1516 kuna, a među umirovljenicima oni čiji je prihod 1929 kuna mjesečno.
Zakon predviđa 20 posto participacije za veći dio usluga u zdravstvu, no svaka se posebno računa prema osnovici. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti pregledi će tako stajati 15 kuna, specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita i dnevna bolnica koštat će 25 kuna, dijagnostika u bolnica nadoplaćivat će se 50 kuna, koliko i ortopedska pomagala, fizikalna medicina plaćat će se 25 kuna, dan ležanja u bolnici 100 kuna (dosad 45) itd.
Najveće pozitivno iznenađenje je doplata u stomatološkoj zdravstvenoj zaštiti, koja se u protetici spušta na 30 posto od proračunske osnovice, i najviša će iznositi 1000 kuna, odnosno 500, za osobe starije od 65 godina
Nije točno, kako je najavljeno, da će maksimalni mjesečni iznos participacije po pacijentu iznositi tri tisuće kuna, jer se limit ne postavlja na vremensko razdoblje nego po jednom računu. Možda najveća novost, ali i pravna kontradikcija osiguravajućih zakona, jest da će država svim kategorijama osiguranika koje oslobađa od svih doplata, uplaćivati dopunsko osiguranje koje je zamjena za doplatu. Ovo će državni proračun koštati oko 700 milijuna kuna na godišnjoj razini.
Ostaje besplatan onkološki tretman, transplantacijski zahvati, planiranje obitelji, i ginekološka zaštita trudnica, preventiva i kurativa zaraznih bolesti, preventivna i kurativna stomatološka zaštita djece do 18 godina, hitna pomoć, kućno liječenje i patronaža, cijepljenja te lijekovi s osnovne liste.
Nejasna je i stavka po kojoj će pacijent morati plaćati liječenje komplikacija koje nastaju kao posljedica zdravstvene zaštite izvan obveznog zdravstvenog osiguranja, jer djeluje kao kazna za liječenje izvan sustava javnog zdravstva.
Najavljuje se širenje mreže javnog zdravstva preko privatnih ustanova, što je zajedno s masovnim ulaskom u sustav dopunskog osiguranja, osnovna nit svih zakonskih izmjena.
