Uoči ljetne sezone podaci su obećavali. U drugom tromjesečju 2023. broj turista u Europi bio je na 95 posta broja iz 2019. – posljednje godine prije velikih prekida putovanja zbog covida. Ekonomisti predviđali 'potpuni turistički oporavak' u zemljama diljem Europe.

'Turistička industrija ove je godine prilično dobro prodavala odmor', rekao je Brian Garrod, profesor turističkog marketinga na Sveučilištu Swansea. 'Ljudi koji nisu mogli putovati 2020. i 2021., a 2022. su bili malo nervozni – vratili su se na tržište ove godine', naveo je.

Toplinski valovi i šumski požari

Uspješna turistička sezona ekonmski je jako važna zemljama koje se uvelike oslanjaju na ljetni turizam i koje su pretrpjele tri uzastopne razočaravajuće sezone. Ali ljeto 2023. nije bilo glatko.

U srpnju je toplinski val koji je ugrožavao zdravlje turista prisilio Crveni križ da postavi šatore za hitnu pomoć ispred Akropole. Kako su temperature dosegle 44°C, najslavnija atenska turistička atrakcija zatvorena je u popodnevnim satima 'kako bi se zaštitili radnici i posjetitelji'.

U Italiji su 'crvena upozorenja' objavljena u 20 od 27 velikih gradova u zemlji u srpnju, s temperaturom od 47°C na Siciliji. Punktovi za hitnu pomoć postavljeni su na 28 lokacija kako bi pomogli turistima da se nose s vrućinom u vječno popularnom Rimu. Ali najgore je tek trebalo stići.

Do kraja srpnja 30.000 ljudi evakuirano je na grčkom otoku Rodu nakon požara koji su bjesnili danima. Bježeći od plamene stihije na jednom od vodećih grčkih odredišta, turisti su svoja iskustva opisali kao 'živu noćnu moru'. Francuska, Španjolska, Italija i Hrvatska ovog su ljeta morale evakuirati turiste okružene šumskim požarima.

Prenapučenost, vandalizam

No, talijanska i grčke turističke zajednice i dalje su pozivale turiste da dolaze, unatoč vrućini i požarima. 'Na kraju krajeva, uspjeh u turizmu određuju brojke. To je natjecanje', rekao je Garrod. 'Turistička industrija pokušava se poslije covida obnoviti na stari način, velikom potrošnjom kroz velike brojke. Pritom se ne razmišlja nužno o tome što je dobro za destinacije', dodao je.

Veliki broj turista u ljeto 2023. vratio je problem prenapučenosti. Istraživanje agencije za iznajmljivanje kuća za odmor Holidu navodi Dubrovnik kao najnapučeniji grad u Europi, s 36 turista na svakog stanovnika. Stari grad dugo se bori s pitanjem kako primiti veliki broj turista unutar svojih veličanstvenih povijesnih zidina – sagrađenih da ljude zadrže izvan.

Druga na istom popisu, Venecija, u opasnosti je od 'nepovratne' štete djelomice i zbog masovnog turizma, ustvrdio je UNESCO. Agencija UN-a preporučila je da se grad doda na popis ugrožene svjetske baštine.

Kako su se turisti masovno vraćali u Europu, s njima su dolazile i poznate priče o lošem ponašanju. Britanski turist kazao je 'nije bio svjestan' koliko je star rimski Koloseum kad su ga kamere snimile da urezuje svoje i ime svoje djevojke u zidove amfiteatra starog 2000 godina.

Zamjenik talijanskog premijera u kolovozu je skupinu njemačkih turista nazvao 'imbecilima' nakon što su srušili kip koji je bio dio 150 godina stare fontane u Lombardiji. Otvaranje Eiffelovog tornja odgođeno je jednog jutra u kolovozu nakon što su dva pijana Amerikanca odlučila prespavati noć na 300 metara visokoj znamenitosti.

Nova pravila, nove destinacije

Nekim gradovima, pa i cijelim državama, toga je dosta. Amsterdam je zabranio pristajanje kruzerima u svojoj glavnoj luci.  Rim ograničava pristup fontani Trevi i Španjolskim stepenicama. Poznato španjolsko hodočasničko svetište Santiago de Compostela planira uvesti turističku pristojbu.

Takva će regulativa vjerojatno dovesti do drugačije vrste odmora, rekao je Garrod. Bit će manje spontanosti i mnogo više planiranja. 

Posjete nekim mjestima poput kuće Anne Frank u Amsterdamu ili Posljednjoj večeri Leonarda Da Vincija u Milanu, moraju se rezervirati tjednima unaprijed.

Francuska je u lipnju objavila planove nove strategije za regulaciju ljetnih gužvi koje prijete "okolišu, kvaliteti života lokalnog stanovništva i iskustvima posjetitelja".

Vladina inicijativa imat će za cilj identificirati mjesta koja su osjetljiva na pretjerani turizam i potaknuti ljude da ih posjete izvan vrhunca sezone ili da umjesto toga posjete mjesta koja su izvan utabanih staza. To je strategija o kojoj mnogi europski turisti već razmišljaju. 

Europski putnici generalno su planirali više proljetnih i ranih ljetnih putovanja 2023. kako bi prošli jeftniji, izbjegli gužve i imali ugodne vremenske uvjete.

Spora prilagodba

Talijani, uključujući premijerku Georgiu Meloni, ovog su ljeta pohrlili u Albaniju umjesto u domaća odmarališta, kako bi izbjegli vrućinu, gužvu i visoke cijene.

Studija EU Science Huba sugerira da bi turisti mogli češće birati hladniju klimu u sjevernoj Europi umjesto mediteranskih odredišta na vrhuncu ljetne sezone. Unatoč tome, ljeto 2024. vjerojatno će donijeti mnogo istih problema za turiste i najpopularnija europska ljetna odredišta.

'Prelazak na putovanja izvan sezone uključivat će mnogo prilagodbi koje će mnogima biti teško, osobito zato što je ljeto vrijeme školskih praznika', primijetio je Garrod.

'Možda ćemo vidjeti malo više putovanja u sjeverne krajeve kako bismo pobjegli od vrućine, ali mislim da toga neće biti odmah. Ljudi jako sporo prilagođavaju svoje turističke navike', zaključio.