Ubojstvo Hassana Nasrallaha, dugogodišnjeg vođe Hezbolaha, od strane Izraela velika je eskalacija u njegovom ratu s libanonskom militantnom skupinom. To je, potencijalno, dovelo regiju jedan korak bliže mnogo širem i još štetnijem sukobu - sukobu koji u borbe izravno uvlači i Iran i SAD.

Je li vjerojatno da će do toga doći, ovisi o tri osnovna pitanja, koja je analizirao BBC.

Što će učiniti Hezbolah?

Hezbolah je u zadnjim tjednima dobio udarac za udarcem. Zapovjedna struktura te skupine je obezglavljena, s više od desetak najviših zapovjednika koje je Izrael ubio. Problem imaju i s komunikacijom, s obzirom da je narušena detonacijama pejdžera i walkie-talkieja, a uz to mnogo oružja uništeno je u zračnim napadima .

'Gubitak Hassana Nasrallaha imat će značajne implikacije, potencijalno destabilizirajući skupinu i kratkoročno mijenjajući njene političke i vojne strategije', kaže sigurnosni analitičar za Bliski istok Mohammed Al-Basha.

Ali očekivati da će ova žestoko anti-izraelska organizacija iznenada odustati i zatražiti mir pod izraelskim uvjetima vjerojatno će biti pogrešno. Hezbolah je već obećao nastavak borbe. Još uvijek ima tisuće boraca, od kojih su mnogi nedavni veterani borbi u Siriji, i oni traže osvetu.

Hezbolah još uvijek ima znatan arsenal projektila, od kojih su mnogi dalekometni, precizno vođeni, koji mogu dosegnuti Tel Aviv i druge gradove. Bit će pritiska unutar skupine da ih uskoro upotrijebi, prije nego što i oni budu uništeni. Ali ako to učine, u masovnom napadu koji bi nadjačao izraelsku protuzračnu obranu i ubio civile, tada će izraelski odgovor vjerojatno biti razoran, izazvati pustoš u infrastrukturi Libanona ili se čak proširiti na Iran.

Što će učiniti Iran?

Ubojstvo Hassana Nasrallaha jednak je udarac Iranu kao i Hezbolahu. U Iranu su već najavili pet dana žalosti, no poduzeli su i neke mjere predostrožnosti tako što su svog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamaneija, sklonili na sigurno.

Iran se tek treba osvetiti za ponižavajući atentat na političkog čelnika Hamasa Ismaila Haniyeha u srpnju, a sada će ovo što se dogodilo natjerati tvrdolinijaše u iranskom režimu da razmisle o nekoj vrsti odgovora.

Iran ima čitavu galaksiju savezničkih teško naoružanih milicija oko Bliskog istoka, takozvanu 'Osovinu otpora'. Osim Hezbolaha, ima Hutije u Jemenu, te brojne grupe u Siriji i Iraku. Iran bi mogao zatražiti od ovih skupina da pojačaju svoje napade na izraelske i američke baze u regiji.

No kakav god odgovor Iran odabrao, vjerojatno će ga kalibrirati i biti oprezan da ne izazove širi rat koji vjerojatno ne može dobiti.

Što će Izrael učiniti?

Ako je itko prije ovog atentata sumnjao, sada sumnje više nema - Izrael očito nema namjeru pauzirati svoju vojnu kampanju i pristati na 21-dnevni prekid vatre koji je predložilo 12 nacija, uključujući i SAD.

Izraelska vojska računa da je, sada kada je Hezbolah oslabljen,vrijeme da nastave sa svojom ofenzivom dok prijetnja od libanonskih projektila ne nestane. Bez kapitulacije Hezbolaha, što je malo vjerojatno, Izrael će teško postići svoj ratni cilj uklanjanja prijetnje od napada Hezbolaha bez da pošalje trupe na teren. Izraelske obrambene snage objavile su snimke svoje pješačke obuke u blizini granice upravo u tu svrhu.

Ali Hezbolah je također proveo posljednjih 18 godina, od kraja prošlog rata, trenirajući za takvu borbu. U svom posljednjem javnom govoru prije smrti, Nasrallah je svojim sljedbenicima rekao da bi izraelski upad u južni Libanon bio, po njegovim riječima, 'povijesna prilika'.

Za IDF bi ulazak u Libanon bio relativno lak. Ali izlazak bi mogao, poput Gaze, trajati mjesecima.