'Vanjsko priznanje vrlo važno, ali ono je ipak samo rezultat prvotnog iskazivanja i političkog artikuliranja suverene volje hrvatskog naroda (...) Potrebno je i danas reći da je priznanje tadašnje Europske zajednice stiglo ipak prekasno. Puno prekasno. Nakon vukovarske tragedije, nakon Škabrnje, nakon uništenja tolikih života nevinih ljudi diljem Hrvatske', kazao je ministar u govoru u Hrvatskom diplomatskom klubu.

Podsjećajući da je odluka o osnivanju hrvatske države donesena u teškoj, složenoj situaciji i da je 'donesena unatoč, a ne na poticaj stranih sila', Stier je istaknuo da odgovornost za izgubljene živote i razaranja 'leži prvenstveno na onima koji su pokrenuli agresiju na Hrvatsku, u prvom redu na Slobodanu Miloševiću i svim pristašama velikosrpske politike u Srbiji, u BiH i u Hrvatskoj'.

'No, od dijela odgovornosti za sva ta razaranje ne mogu se izuzeti i oni koji su je dopustili. A mogli su je spriječiti. Oni koji su se opirali ili predugo dvoumili oko međunarodnog priznanja Hrvatske. Oni koji su savjest zamijenili ciničnim frazama kojima su izbjegavali označiti agresora', kazao je šef hrvatske diplomacije.

U svom je govoru naglasio da kada slavimo Dan međunarodnog priznanja, prije svega slavimo odluku i odlučnost hrvatskih ljudi da preuzmu sudbinu u svoje ruke te svi 'naši uspjesi u cijeloj povijesti proizlaze iz te samosvijesti i samopoštovanja, dok su porazi rezultat njihovog izostanka'.

Ocijenio je da je slobodarska volja hrvatskih ljudi bila je jača od cinizma dijela međunarodne zajednice, svih nedaća i političke destrukcije pa čak i od vlastitog gnjeva.

'I zato je postala temelj ne samo za stvaranje države i pobjede u ratu već i za pružanje ruke suradnje, za promicanje nove arhitekture mira na ovim prostorima, za zauzimanje mjesta koje Hrvatskoj danas pripada, u Ujedinjenim narodima, NATO-u i Europskoj uniji', kazao je Stier.

Osvrnuvši se na EU, koja je, kako je kazao,'uspješna onda kada integrira i smanjuje razlike među svojim članicama i uvažava posebnosti i interese svake države članice', Stier naveo konkretne izazove za našu diplomaciju, ali i za cijelu državu, poput predsjedanja Vijećem Europe 2018. i Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020.

'RH će biti aktivna i u ostalim međunarodnim organizacijama. Izabrani smo u Vijeće za ljudska prava UN-a za razdoblje od 2017. do 2019. Kao članica Vijeća za ljudska prava UN-a zalagat ćemo se, između ostalog i za osvješćivanje pitanja progona kršćanskih zajednica i drugih vjerskih manjina u zemljama u kojima se ne poštuju vjerske slobode', najavio je Stier.

Kazao je da je Hrvatska svjesna da ulazimo u jedno dinamično i, po mnogo čemu, neizvjesno vrijeme tijekom kojeg će EU morati rješavati važna pitanja što se tiče djelovanja EU-a, Brexita te kako dalje razvijati zajedničko tržište ali i suradnju s ostalim dijelovima svijeta.

Ističući da svijet više nije kakav je bio prije 25 godina te da od pada Berlinskog zida svjedočimo procesu, ili barem pokušaju, stvaranja novih odnosa snaga na globalnoj sceni, Stier je upozorio da 'sve to utječe i na ovaj dio svijeta'.

'Zbog našeg zemljopisnog položaja, na križanju srednje i istočne Europe posebno smo usmjereni na stabilnost i stabilizaciju europskog jugoistoka. Važno nam je širenje zone mira, sigurnosti i gospodarskog razvitka', istaknuo je Stier.

'U tom kontekstu zagovaramo nastavak procesa proširenja EU-a i NATO-a na zemlje jugoistoka Europe koje to žele i koje svojim djelima pokazuju privrženost euroatlantskim asocijacijama', rekao je.

Upozorio je da je 'važno prepoznati kako se i na tom prostoru, dijelom kao refleksija globalnih kretanja, dijelom i zbog svojih specifičnih razloga ciklički otprilike svakih 25 godina mijenjaju, ili se barem pokušavaju mijenjati ili revidirati odnosi između ključnih čimbenika te da hrvatska vanjska politika mora biti svjesna toga i danas'.

'U osiguranju hrvatskih nacionalnih interesa, mira, stabilnosti, prosperiteta, radit ćemo i razvijati partnerstva s drugim državama s kojima dijelimo iste vrijednosti kako bismo se uspješno nosili sa svim tim izazovima', zaključio je Stier u govoru u Hrvatskom diplomatskom klubu.