Nalazište u Amfipolisu, smješteno na sjeveroistoku pokrajine Makedonije 100-tinjak kilometara od Soluna, postupno je iskapano posljednje dvije godine, a smatra se jednim od značajnijih otkrića rane helenističke ere.

Prema grčkim stručnjacima za sada još nema dokaza koji bi grobnicu povezali s Aleksandrom Velikim koji je umro 323. godine prije nove ere za velikog vojnog pohoda po Bliskom istoku, Aziji i sjeveroistočnoj Africi. Umro je u Babilonu, a mjesto na kojem je pokopan do danas nije otkriveno.

Stručnjaci se nadaju da će do kraja mjeseca uspjeti ući u grobnicu kako bi utvrdili tko je ondje pokopan. Pretpostavlja se da je izgrađena za nekog važnog uglednika onog vremena.

Arheolozi smatraju da su dvije sfinge čuvale ulaz u grobnicu do koje je vodila cesta široka 4,5 metara. Grobnica je okružena zidinama od mramora ukupne dužine od gotovo 500 metara. Skulptura lava visoka pet metara pronađena u blizini vjerojatno je izvorno bila postavljena na vrhu grobnice.

'Nema sumnje da stojimo pred posebno važnim otkrićem. Otkrivanjem svojih jedinstvenih riznica Makedonija nas nastavlja poticati i iznenađivati', rekao je grčki premijer Antonis Samaras u utorak tijekom posjeta nalazištu.

Amfipolis su u 8. i 7. stoljeću pr. n. e. nastanjivali Iliri. Kasnije je bio atenska kolonija da bi ga potom osvojio Filip II, otac Aleksandra Velikog. Nalazi se na zaravni iznad reijeke Strimon na pet kilometara od obale Egejskog mora. Malo je vjerojatno da bi se u otkrivenoj grobnici mogo nalaziti netko od članova Aleksandrove obitelji.

Suprugu Aleksandra Velikog Roksanu i njegova sina Aleksandra Velikog ubio je 311. pr. n. e. makedonski kralj Kasandar zato što su stali na stranu njegova brata s kojim je zaratio oko nasljedstva. Time je također prekinuo kraljevsku dinastiju koja je nekoliko stoljeća vladala Makedonijom.