Centar za suočavanje s prošlošću "Documenta" danas je u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima zatražio ubrzanje istraživanja činjenica o svim zločinima, što uključuje genocid nad Židovima, Srbima i Romima, zločine počinjene na "Križnom putu", kao i istraživanja sudbine političkih zatvorenika koji su bili zatočeni na Golom otoku ili u drugim zatvorima zbog delikta (drukčijeg) mišljenja.
U današnjem priopćenju ta je nevladina organizacija naglasila da osuđuje sve zločine i svaku relativizaciju zločina te pozvala Ministarstvo kulture na pokretanje stručne rasprave posvećene osmišljavanju dugoročne politike razvoja kulture sjećanja, što će uključiti i obnovu prioritetnih među srušenim antifašističkim spomenicima, a Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa na dodatno poticanje razvijanja formalnih i neformalnih obrazovnih programa inspiriranih sudbinama stradalih.
"Desetljećima prešućivani zločini o kojima se vrlo malo pisalo do kraja osamdesetih godina ni do danas nisu dobro istraženi. Svjedoci smo gotovo svakodnevne političke manipulacije, neodgovornog smanjenja ili napuhavanja broja žrtava i njihove zloupotrebe u dnevno-političke svrhe. Smatramo da svim nevinim žrtvama dugujemo pijetet, a novim generacijama obrazovne programe temeljene na činjenicama, kako bi im pomogli da prepoznaju ideje i pokrete koji zatiru ljudska prava i slobode i kojima su ljudi samo sredstvo, te kako bi ih naučili da im se suprotstave prije nego se takve ideje pretvore u zločine", stoji u priopćenju.
Documenta je također pozvala Vladu Republike Hrvatske da odvoji dodatna proračunska sredstava za neophodna istraživanja, a sve nadležne institucije na razvoj programa kulture sjećanja kao i kvalitetnije korištenje europskih programa posvećenih sjećanju na sve žrtve.
Napominjući kako i danas u Hrvatskoj osjećamo posljedice zločina počinjenih u tijeku Drugog svjetskog rata, neposredno nakon njegovog završetka te brojnih nepravednih poslijeratnih političkih procesa, Documenta smatra da treba na primjeren način obilježiti i dati pijetet nevinim žrtvama ubijenim na "Križnom putu".
"Pozivamo Hrvatski sabor da, nakon odluke Predsjedništva o prestanku sponzorstva nad komemoracijom u Bleiburgu, u konzultaciji sa stručnim i znanstvenim institucijama te predstavnicima obitelji ubijenih, odabere primjereno mjesto i način komemoriranja u Hrvatskoj", stoji u priopćenju Documente.